Wednesday, April 30, 2025
Home Blog Page 5

76 godina Mašinskog fakulteta: Istorija, dostignuća i vizija za budućnost

0
Svečana akademija – 76 godina Mašinskog fakulteta/foto: Aleksandar Jančević

Očekuju nas mnogi izazovi, koji zahtevaju da im spremni krenemo u susret, rekao dekan Mašinskog fakulteta, prof. dr Vladimir Popović.

Svečanom akademijom „Korak ispred svih“ Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu obeležio Dan fakulteta i dve važne godišnjice u svojoj istoriji – 76 godina kao nezavisne visokoškolske ustanove i 151 godinu od uvođenja visokoškolske nastave u oblasti mašinstva u Srbiji.

Na svečanosti u prepunom Amfiteatru Mašinskog fakulteta istaknuti su najvažniji rezultati u prethodnoj godini, nagrađeni su najbolji studenti, a zaslužnim pojedincima uručena su specijalna priznanja za doprinos razvoju i podizanju ugleda Mašinskog fakulteta.

Svečana akademija – 76 godina Mašinskog fakulteta/foto: Aleksandar Jančević
Svečana akademija – 76 godina Mašinskog fakulteta/foto: Aleksandar Jančević

Proteklu akademsku godinu obeležilo je izvanredno interesovanje mladih za studije mašinstva i upis najbrojnije generacije studenata u poslednjih 25 godina, intenzivna saradnja sa privredom, kao i bogata međunarodna saradnja sa vodećim institucijama iz velikog broja zemalja.

– Vreme u kome živimo je vreme promena. Očekuju nas mnogi izazovi, koji zahtevaju da im spremni krenemo u susret. Osnovni cilj kome težimo svakako je stalno podizanje kvaliteta procesa i ishoda obrazovanja, čime ćemo potvrditi vodeću nacionalnu poziciju i nastaviti put afirmacije naše ustanove kao regionalnog lidera u obrazovanju inženjera mašinstva. Radićemo na unapređenju postojećih studijskih programa, ali i na razvoju novih, u skladu sa potrebama tržišta i razvojem novih tehnologija. Nastavićemo da jačamo laboratorijske i istraživačke kapacitete i intenzivirati aktivnosti na uspostavljanju strateškog partnerstva sa vodećim inostranim univerzitetima, baziranog na dvosmernoj saradnji, uključujući i otvaranje prema fondovima izvan Evropske Unije. Saradnja sa privredom kroz kvalitetnije uređenje te oblasti i zajedničko učestvovanje na što većem broju tendera ostaje jedan od ključnih prioriteta i u narednom periodu – istakao je dekan Mašinskog fakulteta, prof. dr Vladimir Popović.

Ministarka Jelena Begovic
Ministarka Jelena Begovic

Na svečanoj akademiji povodom Dana Mašinskog fakulteta u Beogradu govorili su: dr Jelena Begović, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, prof. dr Ivica Radović, državni sekretar ministarstva prosvete i prof. dr Vladan Đokić, rektor beogradskog univerziteta.

Iskustvo iz prve ruke: Kako e-fakture utiču na knjigovodstvo?

0
Racunovodstvo
Racunovodstvo / Foto: FreePick

Automatizacija, efikasnost i smanjenje grešaka deo su benefita koje je ovaj sistem doneo pravnim subjektima

Posle više od dve godine rada e-Faktura (SEF), došlo je do značajnih promena u načinu funkcionisanja knjigovodstvenih i poslovnih procesa.

Automatizacija, efikasnost i smanjenje grešaka deo su benefita koje je ovaj sistem doneo pravnim subjektima.

Koji su izazovi prilagođavanja, a koje prednosti koje donosi e-fakturisanje, pitali smo knjigovođu Milana Trbojevića.

Profesor dr Bojan Dimitrijević, član Fiskalnog saveta: E-fakture – instrument nastavka digitalizacije

Da li sada, posle više od dve godine rada u SEF-u, možete da prenesete svoje iskustvo rada?
– Posle više od dve godine rada mogu da kažem da je rad sa SEF-om doneo nekoliko pozitivnih promena. Pre svega, automatizaciju procesa kroz korišćenje API servisa na portalu. Knjigovodstveni softveri su povezani sa portalom i automatski možemo povlačiti primljene fakture i odabravati ih. Za nas kao knjigovođe to znači efikasniji rad i bolje praćenje svih obaveza u realnom vremenu i smanjenje grešaka pri knjiženju. Kada je nešto novo, svi imamo strah kako ćemo se snaći. Prednost je i ta što je sistem osmišljen tako da smanjuje mogućnost greške, koja se sastoji u tome da faktura ne sadrži neki obavezni zakonski element, što je ranije, kada nije bilo sistema, bilo prepušteno ljudskom faktoru. Meni je posebno drago što prelaskom na ovaj sistem nema više ovakvih situacija i rečenica: „Molim vas, pošaljite poštom fakturu sa pečatom.“ Kada kažem da ne koristimo pečat i da nije zakonski obavezan, odgovor je bio: „Ali nama je potreban.“ Toga sada više nema.

Milan Trbojevic
Milan Trbojevic Foto-Privatna Arhiva

Kako su se prilagodila mikropreduzeća, a kako srednja pravna lica?
– Prilagođavanje je bilo izazovnije za mikropreduzeća, jer su mnogi od njih tek ulazili u svet digitalizacije, što im je u početku predstavljalo dodatno opterećenje. Međutim, uz našu podršku, mnogi su se brzo prilagodili. Našim klijentima smo obezbedili obuku i podršku da to što brže savladaju. Srednja pravna lica – to su preduzeća srednje veličine, npr. oko 250 zaposlenih, u većini slučajeva su se brže prilagodila, jer su već imala razvijenije sisteme i resurse za implementaciju SEF-a.

Da li danas postoje firme koje nisu u mogućnosti da same unose e-fakture i traže pomoć knjigovođe da on to radi umesto njih, i kako to funkcioniše u praksi?
– Da, i dalje postoje firme koje se oslanjaju na pomoć knjigovođa, posebno manja preduzeća koja nemaju interne resurse za upravljanje e-fakturama. U praksi, knjigovođe preuzimaju kompletan proces izdavanja i primanja e-faktura za njih. Mi se nismo odlučili za taj model, mi dajemo podršku i pružamo obuku, gde klijenti savladaju sistem i sami unose e-fakture.

Srbija među liderima u digitalnim rešenjima poreskog sistema

Koliko mislite da ovaj novi sistem e-faktura, olakšava rad pravnim subjektima?
– Mislim da ovaj sistem olakšava rad pravnim subjektima, posebno u pogledu transparentnosti i praćenja tokova faktura. Elektronske fakture omogućavaju brži protok informacija, lakšu kontrolu nad dospećima i smanjuju potrebu za fizičkom dokumentacijom, što je veliki plus. Ono što je velika prednost je API servis, gde su neke banke omogućile povezivanje e-faktura sistema sa e-bankingom i sada se kroz e-banking banke može vršiti plaćanje i odobravanje e-faktura.

Knjigovodstvo
Foto: Freepik

Koji su prema Vašem mišljenju benefiti koji su se dobili uvođenjem e-faktura?
– Posle izvesnog vremena, kada se naviknete na sistem, prednosti uvođenja e-faktura su svakako veća efikasnost i smanjenje mogućnosti grešaka. Najveća prednost u odnosu na sve druge državne digitalne servise je API server, gde se knjigovodstveni program može povezati i dovesti do veće automatizacije procesa, kao što su preuzimanje faktura u softver i poluautomatsko knjiženje, preuzimanje u softver e-bankinga i plaćanje na jedan klik. Tokom daljeg razvoja sistema nadam se da će mu biti dodato još novih funkcija, koje će doprineti daljoj automatizaciji procesa.

„Offline“ kao izazov – bend Moram pitati Igora(!?I) objavio novi spot

0
„Offline“ – bend Moram pitati Igora(!?I)

Novosadski rok bend „Moram pitati Igora“ objavio je spot za pesmu „Offline“, drugi singl sa albuma „Besmislice (Nem tudjak az emberek hogy van Kiki)“ u izdanju kuće Multimedia Music.

 

Nakon pesme „13“, MPI objavio je još jedan video spot sa svoh aktuelnog albuma „Besmislice“.

Nismo se libili da još jednom veoma naoštreni izađemo na crtu izazovu, ovog puta kao Bambi na ledu. Reč iz naslova mislimo da nije potrebno prevoditi, kao ni pesmu. Bacili smo rukavicu, a ne peškir – zagonetni su iz benda, računajući da će slika i ton sve da kažu.

„Offline“ kao izazov – bend Moram pitati Igora(!?I)

Scenario za spot je smislio Zoran Injac, a u spotu igra Dina Dedovity Tomity, koja je birala i kostim. Montažu i režiju radio je Filip Markovinović (Produkcija „Mafin“, Novi Sad), a fotografija i kamera su bili kreativni zadatak za Mirka Todorovića.

Spot za pesmu „Offline“ je poslednji u vizuelnoj trilogiji svih ovih aktera, inspirisanih pojavom i glumačkim umećem Dine Dedovity Tomity, koja je tako postala i zaštitno lice benda.

„Offline“ kao izazov – bend Moram pitati Igora(!?I)

Video spot za pesmu „Offline“ možete pogledati ovde:  https://www.youtube.com/watch?v=3PG9xpIIKX8

 

Bend Moram pitati Igora(!?I) – MPI je nastao kao revival srednjoškolske sobne atrakcije iz devedesetih, kada je dvojac Zoran Injac – Igor Burić svoje pesme pisao, svirao i snimao, ne baš uvek tim redom, kao svojevrsne mix tapes. Sad već čuvene „koronarne“ 2020. bendu se priključio Nebojša Arsić sa gitarom. Dušan Nakić je počeo da svira bubnjeve kada je Moram pitati Igora već imao snimljen svoj prvi EP „Elementarna logika“ (2021). Zatim se bendu pridružila i Dina Đilas, prvo kao prateći vokal, a kasnije i kao klavijaturistkinja. Nakon toga, sve je sve više postajalo istorija.  Digitalno izdanje albuma „Besmislice/Nem tudjak az emberek hogy van Kiki“ bend je objavio u aprilu 2024. godine za diskografsku kuću Multimedia Music.

Album „Besmislice/Nem tudjak az emberek hogy van Kiki“ benda Moram pitati Igora(!?I) dostupan je na youtube kanalu Multimedia Music kao i na svim relevantnim muzičkim platformama.

 

Besmislice: https://www.youtube.com/playlist?list=PLxly0NjLGzUV-Fx4RzJTExowxj_w9OIlQ

 

Moram pitati Igora(!?I) – MPI

https://morampitatiigora.bandcamp.com/album/elementarna-logika

https://www.facebook.com/morampitatiigora?mibextid=ZbWKwL

http://www.youtube.com/@morampitatiigora4848

https://www.instagram.com/morampitatiigora?igsh=MTN3dzM5a2djam5qbg==

Multimedia Music:

www.multimedia-music.com

www.facebook.com/MultimediaMusicSRB/

www.youtube.com/channel/UCImyKst5_VzEjQgryH_wGMA

Šta su toplotne pumpe i čemu služe?

0
Toplotne pumpe

Toplotne pumpe služe za efikasno zagrevanje i hlađenje prostora, koristeći obnovljive izvore energije iz okoline, poput vazduha, zemlje ili vode. One rade tako što prenose toplotu iz jednog izvora u drugi, umesto da generišu toplotu sagorevanjem goriva, kao što je slučaj kod tradicionalnih sistema grejanja.
U režimu grejanja, toplotna pumpa apsorbuje toplotu iz spoljašnjeg izvora (npr. iz vazduha ili tla) i prenosi je unutra, grejući prostor. U režimu hlađenja, proces je obrnut: pumpa preuzima toplotu iz unutrašnjosti i prenosi je napolje, hladeći prostor.

Njihove glavne prednosti uključuju:
Energetska efikasnost – Koriste manje energije u poređenju sa klasičnim grejnim sistemima.
Ekološka prihvatljivost – Koriste obnovljive izvore energije, smanjujući emisije štetnih gasova.
Višenamenska upotreba – Mogu se koristiti za grejanje, hlađenje i čak grejanje vode.

Vrste i tipovi rada toplotnih pumpi

Toplotne pumpe se postavljaju na različitim lokacijama u zavisnosti od vrste pumpe i izvora energije koji koristi. Postoji nekoliko tipova toplotnih pumpi, a svaka ima specifične zahteve za instalaciju:
Vazduh-voda toplotne pumpe – Ove pumpe uzimaju toplotu iz vazduha i prenose je u sistem za grejanje vode, koji se koristi za radijatore, podno grejanje ili grejanje vode za domaćinstvo. Spoljna jedinica se postavlja napolju, dok se unutar objekta instalira rezervoar za toplu vodu. Ovo su najzastupljenije toplotpe pume i ovakav tip se najčešće ugrađuje u domovima i stanovima.

Naredni tipovi toplotnih pumpi se uslovljeni geografskom području ili mehaničkim uslovima što ukazuje da tip toplotnih pumpi Vazduh-voda se smatra podrazumevajućim kada se govori o instalaciji i ugradnji toplotnih pumpi;
Lokacija toplotne pumpe zavisi od dostupnog prostora, vrste pumpe i energetskog izvora koji se koristi.

Toplotne pumpe / Grejanje kuce / Pexels

Idealno je da se instalacija obavi u konsultaciji sa stručnjacima kako bi se optimizovala efikasnost sistema.

Vazduh-vazduh toplotne pumpe – One uzimaju toplotu iz spoljašnjeg vazduha i prenose je u unutrašnji prostor. Spoljna jedinica se postavlja napolju, na zid ili na tlo, obično u dvorištu ili blizu kuće. Unutrašnja jedinica se postavlja unutar objekta, na zid ili plafon.
Zemlja-voda (geotermalne) toplotne pumpe – Koriste toplotu iz tla i prenose je u objekat. Ove pumpe zahtevaju postavljanje cevi u zemlji. Cevi mogu biti postavljene horizontalno (u plitkim rovovima) ili vertikalno (u dubljim bušotinama). Ovaj sistem zahteva veći prostor za horizontalne instalacije, dok vertikalni sistem može biti postavljen na manjim parcelama.
Voda-voda toplotne pumpe – Koriste toplotu iz podzemnih voda, reke, jezera ili drugih vodenih izvora. Cevi za apsorpciju toplote se postavljaju u vodu, a pumpa unutar objekta.

Kako se ugrađuje toplotna pumpa?

Ugradnja toplotnih pumpi je tehnički proces koji zahteva stručnost i precizno planiranje, a koraci variraju u zavisnosti od vrste toplotne pumpe. Evo kako se obično vrši ugradnja za različite tipove toplotnih pumpi:
Vazduh-voda toplotne pumpe
Ove pumpe se povezuju na sistem za grejanje vode i instalacija je slična vazduh-vazduh pumpama, kao i sa dodatnim povezivanjem na hidro-boks.
Korak 1: Postavljanje spoljašnje jedinice – Spoljna jedinica se postavlja napolju, a cevi vode se povezuju sa sistemom za grejanje u objektu.
Korak 2: Povezivanje na sistem za grejanje – Povezuje se sa postojećim sistemom radijatora, podnog grejanja ili bojlera za toplu vodu.
Korak 3: Rezervoar za toplu vodu – Instalira se dodatni rezervoar za skladištenje tople vode, ako je potrebno tzv. hidro-boks.
Korak 4: Električna instalacija i testiranje – Spaja se sa električnom mrežom i obavljaju se testovi rada.

Floor heating / Pexels
Vazduh-vazduh toplotne pumpe
Ovaj tip toplotnih pumpi je najlakši za ugradnju, jer koristi spoljni vazduh kao izvor toplote i vrlo su slične klima sistemima koje su narodu lako prepoznatljive.

Korak 1: Odabir lokacije – Spoljna jedinica se postavlja napolju, najčešće na zid ili na tlo. Potrebno je obezbediti dovoljan prostor oko jedinice da bi vazduh mogao slobodno cirkulisati.
Korak 2: Postavljanje unutrašnje jedinice – Unutrašnja jedinica se montira unutar objekta, na zid ili plafon. Povezuje se sa spoljašnjom jedinicom cevima i električnim kablovima.
Korak 3: Električna instalacija – Električne instalacije povezuju unutrašnju i spoljašnju jedinicu, i pumpa se priključuje na napajanje.
Korak 4: Testiranje i podešavanje – Nakon instalacije, sistem se testira kako bi se proverila
funkcionalnost i optimizovali parametri.

Ugradnja toplotnih pumpi je tehnički proces koji zahteva stručnost i precizno planiranje, a koraci variraju u zavisnosti od vrste toplotne pumpe. S toga imajte u vidu da se uredno kosultujete sa profesionalnim osobljem ukoliko se odlučite za ovakav efikasan vid grejanja odnosno hlađenja svog doma, stana ili poslovnog prostora.

20 godina cargo-partnera: Posvećeni tim od 140 ljudi pokreće rast

0
Cargo Partner

Vodeća globalna transportna i logistička kompanija cargo-partner obeležila je 20 godina uspešnog poslovanja u Srbiji. Pune dve decenije rasta, inovacija i uspeha u našoj zemlji, ovaj svetski lider u oblasti logistike započeo je 2004. godine otvaranjem kancelarije u Novom Sadu. Od tog trenutka nije prestao da jača i raste. Danas cargo-partner Srbija broji više od 140 zaposlenih u Beogradu, Novom Sadu i Subotici. Proslava jubileja u Srbiji bila je prilika za cargo-partner da se osvrne na postignute rezultate, zahvali klijentima i partnerima na njihovoj podršci.

Impresivan rast i razvoj

Portfolio usluga i geografska pokrivenost kontinuirano su rasli i širili se, pa danas kompanija nudi kompletan spektar transportnih i logističkih rešenja, uključujući avionski, pomorski, drumski i železnički transport, skladištenjesa nizom logističkih usluga sa dodatom vrednošću, carinjenje i konsolidaciju tereta. 

Proslava naše 20. godišnjice ponosan je trenutak za sve nas. Prešli smo dug put od početka našeg poslovanja sa samo jednim zaposlenim u Novom Sadu, a danas  imamo brojan tim čija posvećenost nastavlja da pokreće naš rast. Radujemo se nastavku ovog putovanja zajedno sa našim cenjenim klijentima” – poručio je Mirko Ilić, direktor cargo-partner Srbija.

Kompanija koja na globalnom nivou upravlja sa više od 230.000 kvadrata skladišnog prostora na 40 lokacija u Evropi, Aziji i Severnoj Americi, značajno je povećala svoj tržišni udeo, broj zaposlenih i obim poslovanja u Srbiji.

Sa sopstvenom carinskom brokerskom službom i 8.000 kvadratnih metara skladišnog prostora u našoj zemlji, cargo-partner je dobro opremljen da efikasno zadovolji raznovrsne logističke potrebe.

Na lokalnom tržištu, ističe se svojim specijalizovanim uslugama, posebno uprevozu pošiljaka sa kontrolisanom temperaturom i transport opasne robe.Kompanija ima snažnu ekspertizu u sektorima kao što su automobilska industrija, transport živih životinja, farmaceutski proizvodi i hrana. Takođe, cargo-partner nudi sveobuhvatne FCL i LCL usluge preko severnoevropskih i jadranskih luka, kao i brze avio-prevoze i redovne avio-konsolidacije.

Ključni momenti i inovacije

Pristupanje Nippon Express Grupi prošle godine označilo je novu eru za cargo-partner, otvarajući vrata još većem globalnom dometu i proširenom spektru usluga. Ova akvizicija omogućila je da dodatno ojača svoju poziciju na tržištu i ponudi klijentima još efikasnija i sveobuhvatnija rešenja.

“Dvadeset godina cargo-partner-a u Srbiji je potvrda naše posvećenosti  izgradnji dugoročnih partnerstava i pružanju  vrhunskih logističkih rešenja.  Zahvaljujemo klijentima i zaposlenima na poverenju, jer  zajedno gradimo budućnost  i  ostavljamo trag u  svetu logistike” – rekao je Otto Zsivkovits, regionalni direktor cargo-partner-a u Jugoistočnoj Evropi.

Digitalizacija i nove tehnologije

Tokom protekle dve decenije cargo-partner je kontinuirano ulagao u digitalizaciju i inovacije kako bi unapredio svoje poslovne procese i pružio klijentima vrhunsku uslugu. Uvođenje novih tehnologija, kao što su praćenje pošiljaka u realnom vremenu i napredni analitički alati putem sopstvene platforme za upravljanje lancem snabdevanja SPOT, omogućilo je cargo-partneru da optimizuje svoje poslovanje i poveća efikasnost. 

Dve decenije uspešnog poslovanja cargo-partnera u Srbiji pokazuje jake veze između lokalne ekspertize i međunarodnih inovacija. Doprinos kompanije logističkom sektoru bio je pokretačka snaga rasta u regionu” – rekao je u ime lokalne zajednice, Christian Ebner,  austrijski ambasador u Srbiji. “Fenomenalno je slaviti 20 godina cargo-partner-a u Srbiji! Ponosan sam što sam kao austrijski ambasador deo ove proslave. Logistika je važna, ali ljudi su ti koji je pokreću. Ovo je proslava vašeg uspeha, vaših veza i prijateljstava. Želim vam još mnogo uspešnih godina!”

Predstavnik Privredne austrijske komore, Jürgen Schreder, pohvalio je cargo-partner za njihova impresivna dostignuća tokom protekle dve decenije, zbog čega sa ponosom  podržavaju njihov kontinuirani rast i doprinos razvoju srpske privrede.  

“Čast mi je što danas slavimo 20 godina uspeha cargo partner-a u Srbiji. Austrija je među najvećim investitorima i trgovinskim partnerima Srbije, sa izvozom koji je prošle godine premašio milijardu evra. Uspeh cargo partner-a doprinosi jačanju tih veza. Austrijske kompanije u Srbiji se rado oslanjaju na partnere iz matične zemlje, što dodatno unapređuje naše ekonomske odnose. Želim vam sve najbolje u budućnosti, posebno u svetlu Expo 2027 i drugih projekata.”

Po rečima Jürgena Schredera, trgovinskog savetnika pri Ambasadi Austrije za Srbiju, Severnu Makedoniju i Crnu Goru, kompanija je značajno povećala svoj tržišni udeo, broj zaposlenih i obim poslovanja, a ovi rezultati su potvrda posvećenosti kompanije izvrsnosti, inovacijama i zadovoljstvu klijenata.

„Čaturanga“ Milana Pece Nikolića na Sajmu knjiga

0
Milan Peca Nikolić
Milan Peca Nikolić foto lična arhiva

Utopijski roman „Čaruranga“ objavljen za izdavačku kuću Multimedia Books, biće prisutan i na ovogodišnjem Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.

Autor romana, Milan Peca Nikolić, potpisivaće knjige i razgovarati sa čitaocima u utorak, 22. oktobra od 12 do 15 časova na štandu Čudne knjižare (br. 4028, Hala 4).

Roman „Čaturanga” istražuje odnos civilizacija kroz različite istorijske periode i geografske regije. Staroindijska reč čaturanga označava vrstu polidimenzionalne igre, preteču šaha, dok roman donosi jedinstvenu utopiju koja istražuje istorijske dimenzije kultura centralne Azije, Indokine,  Australije, Evrope i Mediterana i njihovu povezanost i potencijale da se projektuju u budućnost. Kroz 58 poglavlja i priča, radnja se delom odvija istovremeno na različitim kontinentima, povezujući epohe i uspostavljajući uzročno-posledične kvazi-kauzalitete. Centralni zaplet se zbiva u Hartlandu, Indiji i na Tibetu, u relativno bliskoj budućnosti. Paralelno, deo radnje se odvija u kosmosu, na satelitu koji opservira Jupiterove mesece. Prethodna radnja je smeštena na Mediteranu, pretežno na ostrvu Mljet u Jadranskom moru, gde se prauzročni događaji vezuju za srednjovekovne saracenske gusarske pohode i partenogenezu zla, a reflektuju na današnjicu kroz sudbinu anarhiste i pustolova Emilia koji se skrasio na odisejevom ostrvu i upleo u komplikovan odnos dve zanimljive žene.

Radikalno zlo, simbolizovano kroz reinkarnaciju lepre, konstantno je prisutno, izazivajući junake da u njihovim naporima održe ravnotežu i harmoniju. Kroz likove poput Dokrende, Možbitde i Heraet Kaur, koji kombinuju stereotipe super junaka sa minuciozno personalizovanim karakterima, roman postaje svojevrsni strip.

Svako poglavlje postepeno otkriva dublje slojeve priče. Rana poglavlja su deo mozaika koji će se u daljem toku amalgamirati i otkriti zapanjujući obrt.

Roman istražuje širok spektar tema, od političkih previranja, prirode imperijalizma kroz analizu „Velike igre“ britanske i ruske imperije za prevlast, do filozofskih pitanja, pružajući čitaocima jedinstvenu i uzbudljivu intelektualnu avanturu. Glavni junak, Mahmatma Dokrenda Kuka, postavlja esencijalno pitanje koje prožima celu priču: „Šta ako je ovaj divni svet samo pakao neke druge planete?“

Roman pokreće i svevremena pitanja o prirodi sveta i ljudskog postojanja, koristeći komičan ton naracije, nasuprot cinizmu.

 

Milan Peca Nikolić je rođen 1957. godine u Obrenovcu. Gimnaziju završio 1975. godine. Diplomirao je na Odseku za filmsku režiju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu 1983.

godine. Reditelj je raznih formi TV programa, dokumentarnih, eksperimentalnih filmova video radova i drama. Osnivač revision media lab* i urednik MPN magazina. Izvesno vreme je predavao osnove filmske produkcije i glume na filmu. Koscenarista je filma „Variola vera“ i scenarista „Tajvanske kanaste.“ Producent filma „TT Sindrom“. Autor romana „Čaturanga“ „Kulturan Svet“ , „Tamnavska depresija“ romansiranog scenarija „Armagedon“ i zbirke komične poezije „Bermude na palme“. Napokon star i odmoran.

 

Roman „Čaturanga“ Milana Pece Nikolića dostupan je na prodajnim mestima Multimedia Music, online na www.multimedia-music.com kao i Vulkan i Delfi radnjama.

 

Srbija među liderima u digitalnim rešenjima poreskog sistema

0
E-faktura

Uspešna implementacija e-faktura stvara transparentniji, efikasniji sistem i brojne uštede, smatra profesor ekonomije Bojan Dimitrijević

Digitalizacija poreskog sistema u Srbiji donosi mnogobrojne prednosti u komunikaciji između poreskih obveznika i državnih organa. Taj proces sa sobom nosi određene izazove, a Srbija je postala pionir u automatizaciji poreskih prijava, u poređenju sa zemljama Evropske unije.

Uspešna implementacija e-faktura stvara transparentniji, efikasniji sistem i brojne uštede.

Profesor dr Bojan Dimitrijević, član Fiskalnog saveta: E-fakture – instrument nastavka digitalizacije

Profesor ekonomije Bojan Dimitrijević smatra da čitav proces povećava transparentnost, efikasnost, komunikaciju, kvalitet i dostupnost informacija, kao i usklađivanje.

– Određeni izazovi svakako postoje. Još uvek nema uporedivih rešenja iz drugih zemalja, jer je Srbija jedan od pionira ovog procesa u odnosu na Evropsku uniju. Srbija je prva zemlja koja uvodi automatizaciju u pripremi poreske prijave na ovaj način, pa ponekad nedostaje primena iskustva drugih zemalja i manja je mogućnost učenja na greškama drugih. Svakako, neophodna je potpuna sinhronizacija između rešenja koja predlažu poreski stručnjaci i njihove tehničke primene u okviru informatičkih, softverskih i digitalnih rešenja – smatra profesor Dimitrijević.

Bojan Dimitrijevic
Bojan Dimitrijevic Foto Privatna Arhiva

Kako dodaje, dalja usavršavanja u ovoj oblasti, sigurno će doprineti povećanoj efikasnosti procesa e-fiskalizacije i e-faktura, većoj transparentnosti, boljoj kontroli od strane Poreske uprave i revizije, poboljšavanju razmene podataka i informacija između poreskih obveznika i nadležnih državnih organa, doneće nove uštede i dodatno skraćenje trajanja poslovnog ciklusa.

O vremenu koje je potrebno za potpunu digitalizaciju, Dimitrijević kaže:

– Svako tehnološko, informaciono i digitalno poboljšanje i novina uvek donosi početne probleme, nesnalaženja, nedovoljnu pripremu, otpore, nerazumevanja iz ugla obveznika novih propisa. To je razumljivo i tako treba shvatiti i kritiku i otpore koji dolaze iz privrede. Ipak, nema sumnje da je proces pripremljen i najavljen u razgovorima sa privredom, računovođama i proizvođačima softverskih usluga, da su doneseni odgovarajući propisi tokom leta (Pravilnik o elektronskom fakturisanju i Pravilnik o porezu na dodatu vrednost), da su pripremljena odgovarajuća softverska rešenja i da je počela implementacija novih rešenja koja treba da doprinesu konačnoj reformi podnošenja PDV prijave.

Inače, samo u jednom danu, 16. oktobru na primer, u sistemu je bilo više od 240 hiljada korisnika, razmenjeno je više od 220 miliona elektronskih faktura, a više od 100 hiljada firmi povezalo je svoje sisteme sa SEF-om.

– Država je dodatno produžila rok za primenu navedenih izmena, jer neće biti primene kazni do 1. januara ukoliko su greške u podacima učinjene nenamerno. Iz ugla države, preterano odugovlačenje sa primenom propisa može da vodi razvodnjavanju, smanjenju kredibiliteta procesa, nedovoljnoj efikasnosti, pa čak i odustajanju. Inisistiranjem na kraćim rokovima, uz fleksibilan pristup obuci kadrova, primeni rešenja i sankcijama, usklađuje se proces tako da se ipak ne odugovlači previše i da u razumnom roku dođe do efikasne primene novih rešenja – objašnjava Dimitrijević.

Srbija ustupa Crnoj Gori na korišćenje licence za platformu za e-fakture

Važan činilac u procesu primene e-faktura i digitalizacije u celosti su i knjigovođe, smatra knjigovođa Milan Trbojević i dodaje:

– Za mene kao knjigovođu ceo sistem e-faktura je omogućio bolju preglednost, ažurnost i tačnost, i sadašnje izmene su nastavak tog pozitivnog trenda. Kada sve ovo imamo na jednom mestu, to nam pruža bolji pregled i evidentiranje, što smanjuje mogućnost greške, a poluautomatska prijava PDV-a će doprineti još efikasnijem radu. I u narednom periodu očekujemo nove dopune sistema, koje će omogućiti unapređenje rada – smatra on.

 

Razigrana rokenrol žurka – The Bad Week objavili video spot za pesmu „If You Wanna Do It“

0
The Bad Week

Novosadski bend The Bad Week objavio je video spot za razigrani singl „If You Wanna Do It“ sa njihovog drugog albuma „It Is How It Is“.

Nakon svirkama ispunjenog leta kroz region, kao što su  Thrill Blues Festival u Trilju, Dvigrad Blues Fest u Kanfanaru, Days Of Thunder u Velenju (Slovenija), i otvaranje nastupa svetske bluz legende Ane Popović u beogradskom BitefArtCafe-u, za The Bad Week došao je red za novo dostignuće i to u obliku dugoočekivanog spota. Reč je o pesmi „If You Wanna Do It“ kojom su The Bad Week približili svoj bluz zvuk rokenrolu 50-ih godina, ritmički, a sada i vizuelno.

 

U snimanju spota bendu su se priključili plesači sving plesne škole „Any Old Thing” iz Novog Sada, tako da kompletan video realno prikazuje atmosferu svirki ovog tria  – živahne, poletne, srčane i ispunjene plesom, čime direktno demantuju svaku tvrdnju bluza kao spore i dosadne muzike.

Četvrti po video spot koji objavljuju ovi harizmatični bluzeri iz Novog Sada režirao je, snimao i montirao Duško Rastović. Spot je sniman u plesnoj hali rusinskog kulturnog centra Matka u Novom Sadu.

Snimanje spota je bilo koliko zabavno, toliko i naporno, budući da smo snimali na najtopliji dan leta u prostoru koji nije smeo da se luftira zbog rada dimne mašine! Tejkovi su trajali po deset minuta nakon čega je morala ići preko potrebna pauza za vodu i hlađenje, ali uspeli smo sve da snimimo u jednom danu – prisećaju se snimanja i dodaju da je spot je zamišljen tako da predstavlja razigrane rock‘n‘roll žurke 50-ih godina i kako su jako zadovoljni postignutim radom.

Ovim putem se ovim sjajnim plesačima zahvaljujemo na saradnji i takođe se zahvaljujemo našem izdavaču Multimedia Music (Beograd) na ukazanoj pomoći za realizaciju ovog spota – kažu članovi benda.   

 

Video spot za pesmu „If You Wanna Do It“ možete pogledati ovde: https://youtu.be/saduvUAKaEI?si=X-KZM-l4vYeat985

 

The Bad Week objavili su drugi album „It Is How It Is“ za diskografsku kuću Multimedia Music. Sniman je 2023. i 2024. godine u Multimedia Music studiju.

Album govori o ličnim iskustvima i osećajima koji nas takvi kakvi jesu inspirišu za nastanak pesama koje se nalaze na njemu. Priča o spoznaji konačnosti jednog ljudskog života i zbog toga na koji način doživeti ljude oko sebe, voleti ljude oko sebe i kako im pružiti nežnost i poštovanje koje zaslužuju“.

Dostupan je na svim relevantnim muzičkim platformama a kao CD na svim prodajnim mestima Multimedia Music, online na www.multimedia-music.com, kao i na svim nastupima benda The Bad Week.

 

The Bad Week kroz brojne live nastupe promovišu album “It Is How It Is”, ali su svoje fanove obradovali su i LP izdanjem prvog albuma “So it Was” koje je od nedavno u prodaji. Pored toga, kažu da već „lagano ali sigurno“ rade i na trećem albumu…

 

The Bad Week:

https://linkbio.co/TheBadWeek

https://www.facebook.com/TheBadWeekNoviSad

https://www.instagram.com/thebadweek/

https://www.youtube.com/channel/UCCf-8NqAtdpDDqoU7pyJ5Dg

Multimedia Music:

www.multimedia-music.com

www.facebook.com/MultimediaMusicSRB/

www.youtube.com/channel/UCImyKst5_VzEjQgryH_wGMA 

Zašto su nikotinske vrećice na lošem glasu – a Švedska je zbog njih postala zemlja bez duvanskog dima

0

Švedska vlada zvanično je potvrdila da je stopa pušenja u zemlji pala na 5,6 odsto, čime je ova nacija postala prva u Evropi koja je dostigla status „bez duvanskog dima“

Uspeh Švedske se u velikoj meri može pripisati strategiji smanjenja štete od duvana (THR). Kako je to postigla? Dok Velika Britanija samanjenu stopu pušenja ima zahvaljujući vejpovima, a Japan nikotinskim proizvodima koji rade po principu zagrevanja duvana, u Švedskoj je glavnu ulogu odigrala treća opcija smanjenja štete. Reč je o snusu, odnosno nikotinskim vrećicama, oralnom duvanskom proizvodu koji se plasira unutar gornje usne.

 

Koliko Švedska prednjači u borbi protiv duvanskog dima, najbolje svedoče podaci iz proteklih nekoliko decenija. Među muškarcima ona je sa 40 odsto iz 1976. pala na 15 odsto 2002. godine, a među ženama sa 34 odsto na 20 odsto u tom periodu. Te stope su, naravno, nastavile da padaju, pošto se rasprostranjenost snusa, posebno kod muškaraca, shodno tome povećavala.

To se pre svega odrazilo na javno zdravlje švedske nacije. Studije su pokazale da je broj obolelih od bolesti pluća i srca, kao i svih kancera povezanih sa pušenjem, značajno opao, posebno kod muškaraca i da je stopa oboljevanja drastično niža u poređenju sa drugim razvijenim zemljama sa dugom istorijom upotrebe duvana. S druge strane, Šveđani se nisu odrekli nikotina, samo su umesto iz cigareta, nastavili da apsorbuju iz nikotinskih vrećica. Štaviše, konzumiraju ga u istoj meri kao ostali narodi u EU, piše portal Filternativa.

Četiri loše navike koje mogu biti uzroci bolesti srca i visokog krvnog pritiska

Upotreba snusa je tradicionalna u Švedskoj: pre jednog veka, on je u velikoj meri nadmašio pušenje u ovoj zemlji. To je prepoznala švedska Vlada koja je poreskim olakšicama podsticala one koji ne mogu da se oslobode nikotinske zavisnosti, da sa cigareta pređu upravo na snus.

Nikotinske vrecice Foto University Health Center
Nikotinske vrecice Foto University Health Center

Kako je Švedska postala zemlja bez duvanskog dima najbolje je objasnio dr Karl Fagerstrom, jedan od najvećih stručnjaka u oblasti zavisnosti od nikotina i smanjenja štetnosti od pušenja, koji je i sam dao doprinos ovom uspehu švedske nacije.

– Ovaj uspeh nije samo rezultat švedske kulture ili genetike, već svesnog prelaza na proizvode kao što su snus i nikotinske vrećice, koji su dokazano manje štetne od cigareta – ističe Fagerstrom i dodaje:

– Nikotin sam po sebi nije glavni uzrok bolesti povezanih sa pušenjem, već način na koji se konzumira.

Kako se lako rešiti mirisa cigareta u kući

Karisa During, direktorka potrošačke organizacije posvećene promovisanju sveta bez duvanskog dima, u analitičkom tekstu objavljenom na portalu www.theparliamentmagazine.eu, a koji se bavi ključnim pitanjima u Evropskoj Uniji, naglasila je da su švedske nikotinske vrećice izazvale “neopravdanu moralnu paniku širom Evrope”.

– Umesto da uče od Švedske i podstiču usvajanje efektne metode smanjenja štete, evropske zemlje, u najboljem slučaju, stigmatizuju, a u najgorem, zabranjuju nikotinske vrećice. A one spasavaju hiljade života u Švedskoj! Mnogo više života moglo bi se spasiti i širom Evrope – poručila je During i između ostalog dodala:

– Nikotinske vrećice su pokazale svoj potencijal da spasu živote. Njihovom zabranom, umesto usvajanjem uspešnog švedskog regulatornog modela, rizikujemo da usporimo napredak Evrope ka budućnosti bez dima koja garantuje zdravlje i duže živote. Nikotinske vrećice imaju potencijal da spasu milione života. Švedska to već čini, a na ostatku Evropske unije je da krene njenim stopama.

Izvor: filternativa.com

Toplotne pumpe u Srbiji postaju broj 1. izbor zbog jasne ekonomičnosti i energične efikasnosti

0
Subvencije za grejanje

Toplotna pumpa je savremeni izbor za grejanje i hlađenje zbog svojih ključnih prednosti u
poređenju sa tradicionalnim sistemima grejanja. Veoma zastupljeno širom sveta, pogotovo u severnom delu Evrope, ovakav pametan izbor kada je reč o toplotnim pumpama postaje sve prisutniji u domaćinstvima i stanovima u Srbiji.

Toplotne pumpe se najviše koriste u područjima gde je energetska efikasnost prioritet, i gde su klimatski uslovi povoljni za njihov rad. Skandinavske zemlje (Švedska, Norveška, Finska) su pioniri u korišćenju toplotnih pumpi, posebno zbog njihove posvećenosti smanjenju emisije ugljen-dioksida i prelaska na obnovljive izvore energije.

Nemačka je jedan od najvećih tržišta za toplotne pumpe u Evropi. Državne subvencije i regulative o energetskoj efikasnosti u stambenom sektoru podstiču prelazak na toplotne pumpe. Ovakav vid funkcionisanja i ugradnje toplotnih pumpi u Srbiji nailazi na dodatno razumavanje zbog čega i kod nas postoje subvencije za ugradnju istih. Zemlje poput Švajcarske, Poljske, Češke i Slovenije sve više koriste toplotne pumpe zbog njihove energetske efikasnosti i kako bi smanjile zavisnost od fosilnih goriva, naročito u ruralnim sredinama.

Sve ove regije prepoznaju značaj toplotnih pumpi u smanjenju troškova energije i emisija, što ih čini popularnim rešenjem za grejanje i hlađenje širom sveta.

Zbog čega sve više ljudi u Srbiji prelazi na ugradnju toplotne pumpe

Prvo i najvažnije jeste njihova energetska efikasnost. Toplotne pumpe koriste energiju iz obnovljivih izvora kao što su vazduh, voda ili zemlja, za zagrevanje prostora. Za razliku od fosilnih goriva, troše znatno manje energije, što ih čini efikasnijim – troše oko 1 kWh električne energije kako bi proizvele 3-5 kWh toplote.

Znatno niži troškovi.

Iako je početna investicija za instalaciju toplotne pumpe viša, dugoročno se isplati kroz smanjenje troškova za energiju. Takođe, aktuelne su subvencije i poreske olakšice za prelazak na toplotne pumpe, što dodatno smanjuje troškove.

Nema otpada, neprijatnih mirisa, loženja ili goriva. Čisto, uredno i jasno je zapravo ekološki prihvatljivo.
Toplotne pumpe proizvode manje emisija ugljen-dioksida u poređenju s konvencionalnim sistemima grejanja koji koriste fosilna goriva (kao što su nafta, gas ili ugalj). Time pomažu u smanjenju ukupnog ekološkog otiska domaćinstava.

I grejanje i hlađenje!

Višestruka funkcionalnost i očigledna praktičnost. Mnoge toplotne pumpe nude i mogućnost hlađenja leti, što ih čini svestranim sistemom koji može da greje zimi i hladi leti. Ova funkcionalnost daje dodatnu vrednost i udobnost korisnicima.
Minimalno održavanje, trajanje i pouzdanost sistema. Toplotne pumpe imaju duži vek trajanja od mnogih tradicionalnih sistema grejanja (čak 15-20 godina), uz minimalno održavanje.

Takođe nema ni fizičkih opterećenja ili temperaturne razlike. Ovakav sistem pruža konstantnu i stabilnu temperaturu u prostoru, bez naglih promena koje se dešavaju kod tradicionalnih sistema grejanja.
Zbog ovih razloga, toplotne pumpe su popularan izbor među onima koji žele da smanje troškove grejanja i istovremeno zaštite životnu sredinu.

Gde ljudi u Srbiji koriste toplotne pumpe

Broj korisnika toplotnih pumpi u Srbiji se sve više povećava, zbog čega se možemo svrstati u kategoriju sa nekim evropskim zemljama. Procene govore da nekoliko procenata domaćinstava koristi toplotne pumpe, pretežno u novogradnji ili u kućama koje prolaze kroz energetsku obnovu.
Toplotne pumpe su veoma popularne u kućama i stanovima, posebno u novogradnji, kao i prilikom renovacija kada vlasnici traže energetski efikasna rešenja. Takođe u poslovnim zgradama, tržnim centrima, hotelima i kancelarijama, toplotne pumpe pružaju efikasna rešenja za klimatizaciju prostora.

Sve više kompanija i preduzetnika koristi toplotne pumpe u industriji, gde su potrebni sistemi za grejanje i hlađenje na velikim površinama. U nekim industrijama, poput prehrambene ili farmaceutske, koriste se toplotne pumpe za kontrolu temperature tokom procesa proizvodnje.

U poljoprivredi, posebno u staklenicima i farmama, toplotne pumpe se koriste za kontrolu temperature. Održavanje optimalnih uslova za uzgoj biljaka ili životinja može značajno smanjiti potrošnju energije.

Škole, bolnice, sportski centri i drugi javni objekti često koriste toplotne pumpe kako bi postigli energetski efikasno grejanje i hlađenje. Zbog velikih površina koje treba klimatizovati, ovakve zgrade mogu značajno profitirati od smanjenja potrošnje energije.

Toplotne pumpe su svestrane i mogu se koristiti u različitim okruženjima, od malih stambenih jedinica do velikih industrijskih kompleksa, prilagođavajući se različitim potrebama i klimatskim uslovima.

U poslednje vreme, interesovanje za toplotne pumpe raste zbog sve većih troškova grejanja na fosilna goriva, kao i zbog državnih subvencija i podsticaja za prelazak na energetski efikasne sisteme grejanja.
Takođe, sve veći broj ljudi prepoznaje prednosti korišćenja obnovljivih izvora energije i dugoročne uštede koje toplotne pumpe omogućavaju.

Očekuje se da će u narednim godinama broj korisnika toplotnih pumpi daleko više porasti, pogotovo kako raste svest o energetskoj efikasnosti i ekološkim prednostima ovog sistema.

Dešavanja