Dok se sneg očekuje ovih dana, razmislite gde ćete ove zime na putovanje. Ako nemate ideju kuda, dajemo vam par sugestija.
Francuska
U jugoistočnom delu Francuske nalaze se Alpi na kojim se smestilo više od polovine skijaških staza Evrope. Čuveni francuski šarm pomešan s ljubavlju prema prakričnom odražava se i na skijalištima. Vrhunski su opremljena svim što osobu može zanimati na odmoru, poput snowborderskih parkova, romantičnih šetališta, restorana i klubova. Snega ovde ima tokom čitave sezone, od polovine decembra do početka maja. Staze, čija se dužina meri stotinama kilometara, dobro su održavane i podjednako atraktivne kako početnicima tako i vrhunskim skijašima.
Val Thores će vas oduševiti kombinacijom uređenih staza i ležernih barova. Les Duex Alpes ili Tignes popularna su među mladima i svima koji vole dobru zabavu kao i strastvena spuštanja po snežnim padinama. Za porodice s decom preporučamo skijalište Valmeinier. Od prestižnih skijališta izdvajamo Chamonix i Val d Isere.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina je smeštena na jugoistoku Evrope, u zapadnom delu Balkana. Široka prostranstva nedirnute prirode čine je idealnom destinacijom za odmor ljubiteljima prirode i avanturistima.
XIV zimske olimpijske igre 1984 godine, održane su na prostoru Bosne i Hercegovine, na lokacijama Jahorina, Bjelašnica, Igman..
Za vlasti Jugoslavije sarajevska Olimpijada je bila sjajna prilika da državu svijetu predstave u najboljem mogućem svjetlu, i u tom nastojanju ih nije omela ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ bila pogodila početkom 1980-ih. U Igre su utrošena velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove, do tada gotovo nepoznate u tom dijelu Jugoslavije.
Igre su među sudionicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka.
Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.ZOI 1984 se često smatraju najblistavijim trenutkom u istoriji Sarajeva i Bosne i Hercegovine, i u mnogo čemu su predstavljale antitezu svega što je Sarajevo pogodilo osam godina kasnije. Zbog toga se javila inicijativa da Sarajevo postane domaćin nove zimske olimpijade, koja bi se 2014. održala na 30. obljetnicu ZOI 1984, odnosno 100. obljetnicu sarajevskog atentata, te tako zauvijek zakopala mračnu prošlost.