Američka zdravstvena organizacija otkrila je da prateći sedam jednostavnih pravila, vrlo lako možete smanjtit rizik od oboljenja od raka ili srčanih bolesti za 50 odsto.

1. Fizička aktivnost
- Sve veća zabrinutost vlada zbog vremena koje provodimo sedeći. Ljudi koji neprekidno sede četiri sata dnevno imaju više hroničnih bolesti kao što su dijabetes i problemi sa srcem.
- Za one koji imaju predispozicije za oboljevanje od dijabetesa, naučnici preporučuju da se vreme koje provedu sedeći skarti barem za 90 minuta.
- Faktori rizika znatno su se smanjili kod onih koji su odlučili da manje sede, a više šetaju ili počnu da se bave nekom većom fizičkom aktivnošću.
- Naučnici sa nemčkog univerziteta otkrili su da odricanje od cigara i u sredovečnom dobu ima velike posledice za organizam i smanjuje opasnost od šloga ili serčanih bolesti za samo pet godine od prestanka.
- Pušači imaju duple šanse da razviju neku srčanu bolest nego nepušači, ali bivši pušači dođu za kratko vreme na stanje kao i da nikad nisu zapalili cigaretu.
- Oni koji ostave pušenje do 44 godine života, imaju odlične šanse da žive onoliko dugo koliko i bilo koji nepušač

- Visok šećer povećava rizik od dijabetesa, koji kasnije može dovesti do slepila, bolesti bubrega i oštećenja mozga.
- Rizik od srčanih bolesti je pet puta veći kod muškaraca koji imaju dijabetes, a osam puta kod žena koje pate od dijabetesa.
- Redovna kontrola šećera u krvi smanuuje rizik i daje vam uvid u stanje organizma tako da na vreme možete da korigujete ishranu i izbacite faktore rizika.
- Ako je indeks telesne mase veći od preporučenih 22.5 – 25, povećava se stopa smrtnosti.
- U istraživanju je otkriveno da kako se indeks telesne mase povećava tako raste smrtnost vezana za loše zdravlje i zdravstvene komplikacije. Svakih novih 5 preko preporučenih 25 povećava rizik od bolesti srca i šloga za 40 odsto.
5. Kontrolišite krvni pritisak
- Visok pritisak ili hipertenzija, ako se ne leče tokom vremena mogu dovesti do uvećanja srca, zbog čega će pumpati krv manje i vrlo lako dovesto do infarkta. Najviše umiru pušači, ali ih u stopu prate bolesti povezane sa visokim pritiskom.
- Ishrana bazirana na Mediterasnkoj hrani (salate, riba, morski plodovi . . . ) mogu da prepolove rizik od infarkta i šloga. Ovakav režim isharen može da vam doda tri godine života pokazale su neke studije. Mediterasnki tip ishrane je prepun henikalijama koje se zovu antioksidansi koji sprečavaju bolesti srca, rak i usporavaju proces starenja.
- Mediteransku dijetu nutricionisti preporučuju svima jer sadrži dosta voća, povrća, ribe i žitarica, a manje mesa i mlečnih prozivoda koji sadrže ogromne količine zasićenih masnoća.
- Takođe, ne upotrebljava se ulje ili puter za spremanje hrane, već maslinovo kojim se natapa nekad i hleb i koje sadrži nezasićene masne kiseline koje čuvaju srce od bolesti.
7. Vođenje računa o holesterolu
- Previše holesterola u krvi može dovesto do toga da vene očvrsnu i suze se. Ovo usporava i na kraju može i da zapuši protok krvi do srca izazivajući tako infarkt.
Izvor: 24sata












