Wednesday, May 14, 2025
Home Blog Page 23

Dugoočekivana svirka zakazana za 13. april u klubu Fest u Zemunu

0

Kultni novosadski pank bend Pekinška Patka nastupiće u klubu Fest u Zemunu, u četvrtak, 13. aprila u 21h.

Patka je podmlađena sa tri nova člana, a od originalne postave tu su gitarista Sreten Kovačević Sreta i bubnjar Laslo Pihler Cila (Šital Puri), osnivači Pekinške patke. Okupili su novu mladu ekipu oko sebe i iznova poderali rok. Realizacija projekta „Čovek Patka“ počela je ekskluzivnim koncertom u SKCNS Fabrici, a rezultirala i knjigom o nastanku benda i pričama koje su pratile ovaj jugoslovenski (a novosadski) kulturni fenomen. Ekscentrični i skandalozni nastupi koji su izazivali iznenađenje i šok publike, a zbunjenost i gađenje kod establišmenta i malograđana, doneli su im večnu slavu. Hitovi benda Pekinška Patka „Bolje da nosim kratku kosu“ i „Biti ružan, pametan i mlad“ do danas su ostali poruke kojima se izražava bunt i generacijski jaz. Za ove dve numere, mladi novosadski kompozitor Ljubomir Milanović, uradio je sjajne klasične aranžmane za gudački kvartet koji su izvedeni na promociji knjige.

Misija nove postave benda je da prenese energiju novim generacijama, podseti savremenike „kako je to nekada bilo“ i istovremeno afirmiše pank i rok muziku. Osnivač benda, gitarista Sreta Kovačević ističe da je ovo, posle EXIT-a 2008, prvi zvanični  nastup u Beogradu, a uskoro će moći da ih čuju i fanovi širom Srbije.

Specijalni gosti BLAST 77 zagrejaće vas punk-rock hitovima sa kraja 70-ih i autorskim materijalom sa svog debi albuma.

Ulaznice su u pretprodaji u klubu Fest radnim danima od 12h – 20h po ceni od 1200 RSD. Na dan koncerta, ulaznice će koštati 2000 RSD. 

 

Facebook event: https://www.facebook.com/events/6763115390369884

Fest:

https://www.facebook.com/klub.fest

https://www.instagram.com/klubfest/

DevOps – evolucija u načinu rada IT sektora u kompanijama

0

DevOps predstavlja kombinaciju kulture, procesa i alata koja za cilj ima bržu, pouzdaniju i bezbedniju isporuku softvera krajnjim korisnicima. U srži DevOps-a je automatizacija, bilo da je u pitanju upravljanje infrastrukturom i aplikativnom platformom, ili proces testiranja, build-ovanja i isporuke novih verzija softvera. Uspešna DevOps praksa podrazumeva znanja i tehnologije koje se nalaze “negde između” oblasti rada tradicionalnih Development i Operations timova.

Upravo zato, DevOps treba da predstavlja razbijanje tradicionalnih Dev i Ops silosa i približavanje ovih timova između kojih obično postoji visok zid nerazumevanja i konfuzije. Suštinu DevOps-a predstavlja komunikacija i spremnost za izlazak iz sopstvene zone komfora. Međutim, organizacije u nastojanju da implementiraju DevOps često greše u pristupu, a iskustvo je pokazalo da postoji mnogo više pogrešnih načina na koje je moguće uvesti DevOps prakse, a svega par ispravnih.

DevOps ne treba da predstavlja novi silos u organizacionoj šemi, ali ni sporednu funkciju u okviru postojećih timova – teme na kojima DevOps pokret insistira poput bezbednosti, vidljivosti i pouzdanosti su isuviše važne da bi se developeri ili administratori njima bavili samo delom svog vremena. Uspešna DevOps kultura živi upravo u zoni preseka ekspertize Dev i Ops timova i njihovoj bliskoj komunikaciji i saradnji ka ostvarivanju zajedničkog cilja.

Fokus DevOps-a se konstantno pomera na gore – bliže aplikacijama a dalje od infrastrukture koja ih pokreće, ali ne treba potcenjivati važnost Operations komponente ni u današnjem vremenu javnog cloud-a i Kubernetes-a koji kompleksnost naizgled eliminišu, a u realnosti samo premeštaju u druge slojeve tehnološkog steka. Pažnja je danas dodatno usmerena na dve krajnje tačke u procesu razvoju softvera: developera, sa ciljem što ranijeg detektovanja grešaka, loših praksi i bezbednosnih propusta, i krajnjeg korisnika, da bi se što brže i preciznije došlo do odgovora na pitanja kako softver radi i koliko je pouzdan iz perspektive korisnika.

Kompanija Coming poseduje višegodišnju ekspertizu u uvođenju DevOps procesa i praksi, kako interno, pružajući podršku development timu koji je delom produkt a delom servisno orijentisan, tako i eksterno, radeći na projektima sa korisnicima iz različitih segmenata industrije. Neke od specijalnosti ove kompanije su CI/CD procesi i GitOps, cloud-native aplikacije i Kubernetes, infrastruktura kao kod i monitoring performansi aplikacija. Više puta ova kompanija je potvrdila u praksi da kada je DevOps postavljen predstavlja značajan pokretač biznisa. Isti Coming koristi da kompanijama i development timovima ponudi model eksternog DevOps-a kao usluge (DevOpsaaS), bilo kao trajno ili prelazno rešenje ka izgradnji sopstvene DevOps ekspertize.

Aplikacije u službi optimizovanja poslovanja

0

Dosadašnji tok XXI veka obeležava ne samo upliv, nego već možemo reći sinergija digitalnih tehnologija i naših životnih navika. Pametni telefon je postao uobičajeni dodatak ličnim stvarima, pored novčanika, ključeva od nekretnine, automobila i ručnog sata. Štaviše, trend je da pametni telefon zameni sve ove potonje. Kada smo negde na putu, više ne moramo da se zaustavljamo sa strane, širimo glomazne karte i dopunjujemo se informacijama od lokalaca. Prigodna aplikacija na našem telefonu nam daje nam instrukcije kuda da idemo, koje pravce da izbegavamo i šta bi trebalo da posetimo. Na ovom jednostavnom primeru, kada ga posmatramo kroz prizmu Lean-a, vidimo kako nam jedna aplikacija optimizuje naš proces – u ovom slučaju put i eliminiše aktivnosti koje nam na tom putu ne donose vrednost – zaustavljanje i pitanje za pravac.

 

Tako i u jednom poslovnom okruženju, gde može postojati i hiljade procesa, korišćenjem aplikacija možemo da eliminišemo nepotrebne radnje i da brže dolazimo do neophodnih podataka. Prenošenje informacija postaje jednostavno. Čak i tamo gde nema zvanično uspostavljenog kanalisanja informacija, zaposleni se interno organizuju koristeći aplikacije za slanje poruka, što je signal sam po sebi o neophodnosti korišćenja aplikacija u službi optimizacije poslovanja. A pomenute aplikacije za komunikaciju su samo obris onoga što se može i treba koristiti u jednom poslovnom sistemu.

Sistem prikupljanja podataka u jednoj proizvodnji može se organizovati na način da u realnom vremenu mogu da se prate parametri proizvodnje, količina napravljene ili isporučene robe, pozicija naših transportnih vozila, narudžbine i dr. I to sve vidljivo na jednoj „pametnoj pločici“ koju držimo u džepu. Na taj način možemo i mi brže da reagujemo na svaku promenu u sistemu i da donesemo odgovarajuću odluku. Služba održavanja može da dobija notifikacije sa mašine u slučaju kvarova, neretko i dijagnostiku kako bi se kvar brže otklonio. Analizom tih kvarova, dalje možemo da zaključimo kako da iste eliminišemo u budućnosti. Analizom zaliha u realnom vremenu služba planiranja može da prilagođava svoju nabavku. A sama tolika količina podataka i odluka vezanih za njih, može da zasmeta, pa tako postoje i aplikacije koje mogu da nam ih filtriraju i organizuju za nas – praktično digitalni asistent. Uporedimo to sa tromošću sistema ručnog vođenja podataka, štampanih naloga za proizvodnju, otpremnica, evidencija kvarova i silnih registratora potrebnih za čuvanje tih infromacija, kao i napora da se iz tih registratora izvuče potreban podatak. U nekoj, kako se čini skorijoj budućnosti pitaćemo se kako smo uopšte funkcionisali tako manuelno.

Naravno, da bi svaka aplikacija funkcionisala na način omogućavanja benefita, moramo je tome i naučiti, odnosno omogućiti prikupljanje pravih podataka. U domaćoj kompaniji Tecor consulting posvećeni su optimizaciji procesa, kao i važnosti odabira pravih inputa i fokusiranju na unapređenja koja se mogu izvesti preko njih.

Jedan od izazova, pored usmeravanja ljudi ka Lean razmišljanju, je i učenje aplikacija o postupanju na Lean način, do onog momenta kada će aplikacije usvojiti Lean način rada i samostalno se usmeravati na unapređenja. – poručuju iz domaće kompanije Tecor consulting.

Tekst priredio: Miloš Petrović, Tecor consulting

Kineska automobilska industrija sve konkurentnija evropskim brendovima

0

Kineska privreda je u prethodnoj godini doživela brojne neuspehe, ali uprkos tome možemo da primetimo da je broj kineskih brendova i poverenje u iste na srpskom tržištu, ali i u ostatku sveta, u porastu.

Dresovi srpskih reprezentacija nose logotipe kineskih sportskih brendova, sve veći broj ljudi koristi Xiaomi tehniku i poručuje sa Alibabe. Ovaj trend posebno se istakao kod mlađe populacije koja se sve više zaljubljuje u kineske brendove, što zbog pristupačnosti po pitanju cene, što zbog sve veće dostupnosti.

Kineska automobilska industrija, takođe prolazi kroz period industrijske transformacije jer brendovi sa ovih prostora igraju sve važniju ulogu na globalnom automobilskom tržištu – naročito u oblasti električnih vozila. U daljem tekstu analiziraćemo da li se evropskom tržištu smeši obrt, ali i da li ostali automobilski brendovi ovog područja imaju razloga za brigu.

Prema Kineskom udruženju putničkih automobila, Kina je prošle godine po broju izvezenih automobila zauzela drugo mesto na svetu, odmah iza Nemačke. Stručnjaci procenjuju da će do 2025. godine sadašnji lider, Evropa, uvoziti više automobila nego što će izvoziti.

Kada je reč o proizvodnji automobila i ulasku na nova tržišta veoma važan deo slagalice je logistika, sa posebnim akcentom na transport. Bilo da se radi o vatrootpornim transportnim kontejnerima ili hitnim transportima nekoliko osnovnih šrafova – izazovi koji mogu nastati u tom procesu su brojni.

Koliko su zaista ozbiljne namere kineskih proizvođača, govori činjenica da su neki od njih naručili svoje brodove kako bi obezbedili potpunu kontrolu lanca snabdevanja. Naime, BYD koji proizvodi samo električne i hibridne automobile u oktobru 2022. godine poručio je šest brodova, od kojih svaki može da nosi 7.700 automobila. Državna kompanija SAIC Motor Corporation već upravlja petom po veličini svetskom flotom za transport automobila.

Iako ovo predstavlja svojevrsnu pretnju špediterima, oni će i dalje igrati ključnu ulogu kada je reč o avionskom transportu. Skupi i osetljivi delovi, kao što su baterije, kompjuterski čipovi, senzori ili druge elektronske komponente koje su od vitalnog značaja u automobilskoj industriji, najčešće se transportuju  avionom.

Sa direktorom prodaje i razvoja u logističkoj kompaniji cargo-partner Nebojšom Đekićem razgovarali smo o ulozi avionskog transporta u automobilskoj industriji:

“Avionski transport ima izuzetno važnu ulogu prilikom lansiranja novih vozila na tržište. Kroz istoriju se pokazalo da prvobitni plasmani retko kada prođu bez korekcija. U tom slučaju avionski transport može biti odlučujuć faktor u blagovremenom obezbeđivanju rezervnih delova radi korigovanja kvaliteta. Zaustavljanje pokretne trake u fabrici, daleko je skuplje za proizvođače od hitnog transporta, čak i kada je reč o nekoliko specijalnih šrafova. Upravo zbog toga u cargo-partneru razvili smo servise različite brzine u zavisnosti od potreba naših klijenata. Pored EMERGENCY rešenja nudimo mogućnost cargo čarter letova i kurira na letu (slanje paketa u pratnji kurira) za one posebno osetljive pošiljke.”

Evropski proizvođači automobila usled covida pokušali su da smanje svoju zavisnost od Kine, što je rezultiralo otvaranjem fabrika širom Evrope. Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska postale su domaćini brojnih proizvodnih pogona. Međutim, teško da će troškovi proizvodnje moći da budu konkurentni fabrikama u Kini, koje se oslanjaju na subvencije države i uživaju u lakom pristupu svih autodelova i povoljnih baterija. Početak godine obeležila je i šokantna vest da bi Ford mogao da proda jednu od svojih glavnih fabrika u Evropi, kineskoj kompaniji Build Your Dreams (BYD).

“Otvaranje novih fabrika širom Evrope, kao i ulazak kineskih brendova na tržište kroz akvizicije i direktne investicije, samo će ojačati ulogu logistike u lancu snabdevanja, ali i zahtevati veću fleksibilnost logističara. U kompaniji kontinuirano razvijamo nove rute za sve modalitete transporta kao odgovor na potrebe klijenata, dodao bih, da je neophodno da sve industrije budu u sinergiji da bi razvoj bio održiv.” – kaže Đekić.

Kineski brendovi automobila su već lideri na nekoliko tržišta Bliskog istoka i Latinske Amerike, dok u Evropi, prodajom dominiraju Tesla i bivši evropski brendovi u kineskom vlasništvu kao što su Polestar (Volvo) i MG, kao i evropski modeli automobila kao što su Dacia Spring ili BMW iX3, koji se proizvode isključivo u Kini. Brendovi kao što su BYD, NIO, AIWAYS, LYNK izlaze na evropsko i američko tržište sa izuzetno velikim ambicijama, ali kako im je prepoznatljivost u Evropi za sada još uvek nedovoljna, čeka ih naporan rad na izgradnji brenda. Raniji napori kineskih brendova da uđu na evropsko tržište uglavnom su propadali, ali ovog puta kineska stručnost mogla bi biti odlučujuća konkurentska prednost.

Nov strateški pristup električnim vozilima

U prošlosti, ni američki ni evropski proizvođači nisu uspeli da prilagode cene električnih automobila potrošačima sa nižim i srednjim prihodima, dok je Kina poslednjih godina značajno smanjila cenu istih. Uprkos činjenici da kineski proizvođači automobila nisu posebno cenjeni u Evropi i SAD, ove okolnosti sada daju Kini priliku da osvoji značajan udeo na tržištu. Dok su u Kini troškovi električnog automobila u proseku iznosili oko 32.000 evra u prvoj polovini 2022. godine, cena u Evropi je oko 56.000 evra – ova prednost u pogledu troškova verovatno će izazvati zabrinutost zapadnih proizvođača.

“Logistika će uvek pratiti globalni razvoj i biti njegov neizostavan element. S obzirom da Kina jača svoju ulogu na evropskom automobilskom tržištu i teži „najvišoj poziciji“, to bi moglo dovesti do razvoja novih lanaca snabdevanja. To će za našu industriju biti nov izazov, ali fleksibilnost i široka mreža sopstvenih kancelarija i partnera širom sveta, omogućiće nam da kao cargo-partner podržimo sve revolucije automobilske industrije..” –  dodao je Nebojša.

Hibridni model rada STADA grupe razvijan u Srbiji

0

Period pandemije, značajno je pogodio dva važna segmenta u našim životima, zdravstvo i ekonomiju. Turbulencije na globalnom nivou otvorile su brojna pitanja, a između ostalog i kako zaštititi zaposlene da u vreme krize sačuvaju sopstveno zdravlje, radno mesto i održe produktivnost u poslovanju.

Jedan od najvećih izazova u protekle tri godine odnosio se na organizaciju posla i upravljanje procesom proizvodnje tako da zaposleni u svakom trenutku budu u mogućnosti da odgovore na poslovne izazove, bez obzira na lokaciju na kojoj se nalaze. Promene koje su u tradicionalnom poslovnom svetu bile gotovo nezamislive, sada su postale strateška poslovna odluka brojnih kompanija: izlazak iz klasičnog radnog okruženja koje podrazumeva rad u kancelariji, prelazak na personalizovane i fleksibilnije modele poslovanja, kao i neograničeni pristup podacima sa bilo koje lokacije.

Pionir filozofije da se “uspešnost rada meri postignutim rezultatom, bez obzira na lokaciju na kojoj se zaposleni nalazi”, bila je IT industrija. Ono što je nekada predstavljalo eksperimentalno poslovanje, vreme pandemije je transformisalo u potencijalno rešenje za budućnost. Na taj način, brojne delatnosti su dobile šansu da kreiraju i implementiraju potpuno novi vid poslovnog okruženja.

U specifičnim industrijama kao što je farmaceutska, gde pauza u proizvodnji nije opcija, nastali su brojni modeli poslovanja, koji su omogućili zaposlenima optimizaciju radnog mesta, izmeštanjem van proizvodnog procesa.

STADA grupa je upravo iz tog razloga inicirala “ONE STADA” koncept, zamenivši tradicionalni način poslovanja hibridnim, kroz integraciju svih globalnih operacija i njihovo objedinjavanje u jedinstvenu mrežnu infrastrukturu, ponuđenu od strane jednog proizvođača. Odabrano je Cisco SASE rešenje koje je u potpunosti zadovoljilo postavljene zahteve grupe. Specifičnost ovog projekta je pre svega u načinu upravljanja projektom transformacije, koji se izvodio iz Srbije, kao centralne lokacije globalnog informacionog sistema. Za samu implementaciju projekta, izabran je vodeći sistem integrator u Srbiji i dugogodišnji partner STADA, MDS Informatički inženjering.

“Svet se dramatično promenio u prethodne tri godine. Najefikasniji način da kompanija održi produktivnost i efikasnost zaposlenih u svakodnevnim radnim zadacima bilo je uvođenje hibridnog radnog modela. Time smo želeli da napravimo pouzdano i bezbedno radno okruženje koje će biti operativno, bez obzira na lokaciju sa koje se pristupa. Naš tehnološki partner MDS, pružao nam je podršku tokom planiranja i realizacije projekta. Nastavili smo da kroz zajednički rad optimizujemo jedinstvenu infrastrukturu uz efikasnije korišćenje postojećih linkova, optimizaciju troškova i resursa, unapređenje funkcionalnosti i obezbeđivanje kontinuiteta poslovanja“, rekao je Marinel Bokšan, Menadžer za globalne IT mreže, STADA GIS.

Važnost ovog globalnog projekta prepoznat je na Cisco Live konferenciji u Amsterdamu, na kojoj je zajednički projekat predstavljen inostranoj publici. Siniša Đokić, IT arhitekta MDS-a i jedan od prezentera na konferenciji, preneo je prisutnima zadovoljstvo realizovanim projektom, ali pre svega prednosti implementiranog CISCO SASE rešenja, koji će zaposlenima STADA grupacije omogućiti fleksibilno radno okruženje, bez narušavanja bezbednosti pristupa kompanijskim aplikacijama i rada na internetu.

Irish Stew of Sindidun najavljuje dva koncerta povodom Dana Svetog Patrika

0
Foto: Bojan Stevanović
Foto: Bojan Stevanović

Pripremite se za proslavu Dana Svetog Patrika u stilu, jer će poznati beogradski “Irci” Irish Stew of Sindidun doneti svoj jedinstveni zvuk u Novi Sad i Beograd.

Bend će održati dva koncerta u dve uzastopne večeri, uz tradicionalno nezaboravno muzičko iskustvo za sve verne fanove i ljubitelje irske muzike u Srbiji. Prvi koncert u će biti održan u Novom Sadu, u petak 17. marta u 21h u Domu kulture, a naredni koncert u Beogradu, u subotu 18. marta u 20h u Božidarcu.

 

Irish Stew of Sindidun karakteriše dinamičan muzički pristup koji spaja irsku folk muziku sa modernim rok elementima. Koristeći instrumente poput frule, violine i bendža, bend stvara autentičan zvuk, redak na ovim prostorima. Nastupi su poznati po nesvakidašnjoj razmeni energije između benda i publike dok muzika kombinuje poetske tekstove sa živahnim ritmom, pričajući priče o ljubavi, životu i optimizmu… Budite sigurni da ni ovi koncerti za Dan Svetog Patrika neće biti mnogo drugačiji, jer bend obećava najmanje 2 sata muzike uz niz pesama sa sva 4 studijska albuma!

 

Ovog puta, Irish Stew će imati i specijalne goste – bend Scordisci, koji će predstaviti svoju viziju irskog punk rok zvuka. Energija njihovog nastupa garantuje da će publika biti na nogama uz njihove autorske pesme kao i hitove dobro poznatih bendova poput Flogging Molly, Dropkick Muthpys, Rumjacks, i ostalih.

 

Ne možemo da dočekamo da se ponovo vidimo sa dragim ljudima u Novom Sadu i Beogradu“, rekao je Bojan Petrović, frontmen Irish Stew of Sindidun: „Dan Svetog Patrika je vreme za slavlje, a mi se osećamo privilegovanim što imamo priliku da i ove godine to podelimo sa publikom. Takođe se radujemo što će nam se pridružiti i naši prijateji Scordisci, jer znamo da će njihova muzika prilično zagrejati i razdrmati sve prisutne“.

 

Pored koncerata, Irish Stew su pripremali i novi singl čiji izlazak najavljuju za 1. mart, kada će se pojaviti na svim digitalnim platformama.

Prošle godine smo odsvirali nešto manje koncerata nego inače, ali imali smo inspiraciju i prijao nam je rad na novim pesmama i idejama u studiju. Jedva čekamo 1. mart da čujemo utiske. Odsviraćemo novi singl naravno i uživo na narednim koncertima. Spremite se i vidimo se na bini!

 

Ulaznice za novosadski koncert 17. marta su dostupne preko mreže Gigstix po ceni od 600 RSD, a na dan koncerta iznosiće 800 RSD.

Ulaznice za beogradski koncert 18. marta u pretprodaji su po ceni od 700 RSD i mogu se nabaviti u kafeu Božidarac i klubu Polet (Cetinjska 15). Cena na ulazu na dan koncerta iznosiće 900 RSD.

 

Ne propustite priliku da budete deo ove 2 večeri pune pozitivnog raspoloženja i dobre muzike. Vidimo se!

 

Fotografije benda možete preuzeti ovde:

https://www.irishstew.net/pr/irish-stew-1-bojan-stevanovic.jpg

https://www.irishstew.net/pr/irish-stew-2-bojan-stevanovic.jpg

https://www.irishstew.net/pr/irish-stew-3-bojan-stevanovic.jpg

https://www.irishstew.net/pr/irish-stew-4-marko-ristic.jpg

https://www.irishstew.net/pr/irish-stew-5-marko-ristic.jpg

IRISH STEW:

https://www.irishstew.net/

https://www.youtube.com/c/irishstewofsindidun

https://www.facebook.com/irishstewofsindidun/

https://www.instagram.com/irishstewofsindidun/

https://twitter.com/irish_stew

https://www.youtube.com/watch?v=x6WpF_iOGno

https://www.youtube.com/watch?v=0OiXPkvZK2Y

https://www.youtube.com/watch?v=YXd22UoyQGI

“60 godina festivala Omladina Subotica”- na 7 diskova ovekovečeno šest decenija legendarnog subotičkog festivala

0

Multimedia Music, PGP RTS, Croatia Records i ZKP Slovenija objavili su zajedničko, antologijsko izdanje „60 godina festivala Omladina Subotica”, povodom šest decenija legendarnog subotičkog festivala.

Na festivalu „Omladina“ su svoje prve muzičke korake napravili mnogi autori i izvođači koji su kasnije činili okosnicu jugoslovenske pop i rok scene.

Ovaj čuveni jugoslovenski festival ugostio je mnoga značajna imena „od Alpa do Vardara“. Iz Subotice su na svoj zvezdani muzički put krenuli Zdenko Runjić, Kemal Monteno, Jadranka Stojaković, Kornelije Kovač, Đorđe Novković, Ivica Percl, Dalibor Brun, Josipa Lisac, Bora Đorđević ali i mnoge rok grupe:  Indexi, Lutajuća srca, Pekinška patka, Film, Piloti, Lačni Franz, KUD Idijoti, Majke, Laufer, Galija…

 

Festival “Omladina” u Subotici odigrao je značajnu ulogu u razvoju pop i rok muzike na prostorima bivše Jugoslavije. Od trenutka kada sam se zainteresovao za ovaj festival, istražujući i razgovarajući sa organizatorima i učesnicima, bio sam faciniran time koliko značajnih bendova sa ovih prostora naglašava da je ovaj festival imao presudnu ulogu u razvoju i daljem toku njihovih karijera“ objašnjava urednik ovog izdanja Nenad Bošković razloge da se ovakav projekat realizuje: „Cilj mi je bio da se obeleži 6 decenija festivala i podseti na učesnike, značajna imena sa festivala i muzičara sa prostora bivše Jugoslavije koji su i sami željno iščekivali da ovo izdanje ugleda svetlost dana.

Izdanje “60 godina festivala Omladina Subotica“ je objavljeno kao boks set, unutar koga su na 7 diskova ovekovečene 142 numere ukupno 137 izvođača, hronološkim redosledom.

Urednik izdanja je Nenad Bošković, a autorski tekst za buklet antologijskog boks-seta potpisuje rok kritičar i novinar Branimir Bane Lokner.

 

PROMOCIJA IZDANJA „60 GODINA FESTIVALA MLADINA SUBOTICA“ biće održana u četvrtak, 9. marta u 17h u PGP prodavnici RTS kluba.

 

Pored gostiju iz Zagreba i Ljubljane, Mojce Menart, Vanje Vardjana i direktora Jugoton Croatia Records Želimira Babogredca, na promociji izdanja će govoriti  Nenad Bošković, Bane Lokner, Vladimir Graić (PGP RTS) i Rodoljub Stojanović (Multimedia Music).

Američka poštanska služba – USPS izabrala Veritas tehnologije za usaglašenost podataka i ugovor o modernizaciji eDiscovery

0

USPS će ojačati svoje regulatorno i parnčiono držanje pomoću Veritas Enterprise Vault, Merge1 i eDiscovery platforme

Veritas Technologies, lider u upravljanju podacima u više oblaka, danas je saopštio da ga je Američka poštanska služba (USPS) izabrala da pomogne u jačanju svog regulatornog i parničnog držanja kroz modernizaciju usaglašenosti sa podacima i eDiscovery alata korišćenjem Veritas Enterprise Vault, Merge1 i eDiscovery Platform.

Misija USPS-a je da pruži pouzdane, pristupačne i efikasne poštanske i usluge isporuke narodu SAD-a.

Kevin Jangkvist, potpredsednik američkog javnog sektora u Veritasu, rekao je: “Veritas ima ponosnu istoriju podrške mnogim federalnim agencijama. Oduševljeni smo i sigurni u našu sposobnost da sada takođe pružimo Američkoj poštanskoj službi i njenom pravnom odeljenju set alata kojima se pojednostavljuje i ubrzava eDiscovery proces, istovremeno smanjujući rizik u svetu koji sve više funkcioniše u više oblaka (multi-cloud)”

Enterprise Vault, Merge1 i eDiscovery Platform će poštanskoj službi SAD-a obezbediti robusno automatizovano arhiviranje i zadržavanje podataka u svim njegovim lokalnim i izvorima podataka zasnovanim na oblaku – uključujući alatke za saradnju u oblaku – u kombinaciji sa moćnom mašinom za pretraživanje velikih razmera, vođenih skupovima podataka.

Ugovor je potpisan na tri godine. Uključujući opcije, ima potencijal da se produži na 7 godina sa maksimalnom potencijalnom vrednošću do 70 miliona dolara.

Više o Veritas-ovom kompletnom portfoliju proizvoda za usaglašenost sa podacima i upravljanjem saznajte ovde.

Indija i jugoistočna Azija kao prvi izbor u modernom lancu snabdevanja

0

Statističari kažu da će ove godine Indija preteći Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja na svetu. Ne samo da se broj stanovnika u Kini smanjio u 2022, već su i ekonomski pokazatelji najgori u poslednjih 50 godina.

Danas je „Plan B“ postao neophodan korak u razvoju strategije poslovanja svakog biznisa. Više nego ikad u istoriji svetske ekonomije, preispituju se „sigurna“ poslovna rešenja i najmoćnija tržišta.

Pre nekoliko godina verovatno ne biste poverovali da će se proizvodnja i trgovina sa Kinom dovesti u pitanje, ipak upravo to se i dogodilo. Usled brojnih otežavajućih faktora koje je pandemija donela za međunarodnu trgovinu, ali i svetsku proizvodnju, globalni proizvođači i mali trgovci otpočeli su svoju potragu za alternativama, a u istoj posebno se izdvojio Savez država jugoistočne Azije (ASEAN) i Indija.

Ova regija nije nikakvo novo otkriće, jer već decenijama na deklaracijama proizvoda čitate „Proizvedeno u Vijetnamu, Tajlandu, Kambodži…“ , ali je činjenica da su sada i oni koji nisu skloni promenama postali otvoreni za ovakve alternative.

Po proizvodnji odeće i tekstila iz tog regiona prednjače Vijetnam, Mjanmar, Kambodža, Indonezija. Centri za industriju obuće su Vijetnam, Kambodža, Indija i Indonezija. Tajland se ističe po proizvodnji IT opreme, a Singapur po računarima, solarnim diodama, bezbednosnoj opremi, telefonskim centralama… Kambodža, Indonezija, Malezija, Mjanmar i Vijetnam takođe su značajni po nafti i derivatima. Indonezija beleži izuzetne rezultate u proizvodnji elektronskih mašina, vozila, računara, proizvoda od gume… Spisak se nastavlja i više je nego očigledno da će ovaj region postati “ljuti rival” tržištu Kine.

Indija je posebno atraktivna za izvoz rafinisane nafte, dragulja, plemenitih metala, tehnike i mašina, organskih hemikalija, vozila, farmaceutskih proizvoda, čelika, gvožđa, bakra, pamuka i kože. Koliko je Indija atraktivna za saradnju sa Srbijom, govori podatak da je u periodu januar – maj 2022. godine Srbija u Indiju izvezla robu vrednosti 8,21 miliona evra, dok je uvoz iz Indije bio 107,71 miliona evra, te je ukupna robna razmena iznosila 115.92 miliona evra.

Ali kakvi su logistički izazovi kada je reč o dopremanju robe do Srbije?

„Transport iz Indije ili jugoistočne Azije nije ništa više komplikovan od drugih trasa. Naprotiv, veliki broj naših klijenata koji su do nedavno uvozili robu iz Kine, preorjentisali su se na ovo tržište. Praksa je pokazala da su roba, a i transport u nekim situacijama povoljniji čak i od Kine“ – kaže Nebojša Đekić, direktor prodaje i razvoja logističke kompanije cargo-partner.

Barijere koje su ranije sprečavale ASEAN i Indiju da pariraju Kini, polako odlaze u zaborav. Vladajući organi ulažu velike napore u ekonomski razvoj posebno kada je reč o infrastrukturi, pravnim sistemima i razvoju međunarodnih saradnji.

„Verujemo da i logističke kompanije dodatno podupiru ovaj trend. Mi u cargo-partneru se postavljamo kao konsultanti prema našim klijentima, te vrlo često inicijativa za unapređenje njihovog poslovanja dolazi od nas. Ohrabrujemo ih da se upuste u nove poslovne izazove i izaberu alternativna tržišta. Kada je reč o transportu robe od Indo – ASEAN do Evrope imamo izuzetnu pokrivenost, redovne nedeljne polaske, brzu, sigurnu i pouzdanu uslugu. Širom Azije imamo više od 1000 zaposlenih u preko 40 kancelarija, kao i razvijenu mrežu pažljivo odabranih partnera, provajdera i kompletnu logistiku“ – dodaje Nebojša.

Da li će alternativna tržišta jugoistočne Azije iskoristiti priliku da postanu vodeće za izvoz robe iz ovog dela sveta, ostaje nam da saznamo u budućnosti.

The Bite najavljuje novi EP singlom „You Don’t Have Me“

0

Beogradski bend objavio je singl „You Don’t Have Me“ kao najavu EP-a „Are We Mad“ koji će u martu biti objavljen za diskografsku kuću Multimedia Music.

Posle diskografske pauze od tri godine i albuma „Chains“, riff’n’roll bend The Bite vraća se na scenu novim singlom „You Don’t Have Me“.

Nije nas bilo neko vreme, ali nismo stali, samo su se kockice tako poklopile. Radili smo sve vreme na novim pesmama i pored EP-a koji je gotov, radimo na ostalim pesmama za album“ kaže bend i dodaje da ne postoji poseban razlog zbog kojeg je baš pesma „You Don’t Have Me“ izabrana da bude uvod u ovu novu priču jer podjednako veruju u svaku od pet pesama koje će se naći na predstojećem EP-u: „Svaka na svoj način ima snagu da bude izdvojena kao singl. Snaga ove pesme je u dobroj i zdravoj rokenrol energiji koja će se, verujemo, najbolje osetiti na bini, ali ima i „ono nešto“ što će vas naterati da malo pojačate muziku u zvučnicima kada je čujete na radiju.

 

Video spot snimao je i montirao Bojan Stevanović (Kan i Lingus studio). Kadrovi u spotu snimani su u toku 2022. godine dok se radilo na novim pesmama. „Volimo studio i volimo snimanja, te kreativne momente kada se radi na novoj muzici, ali volimo i sva ta druženja, smeh, fore koje se spontano iznedre u tim situacijama, a koje anuliraju svaki trenutak nervoze ili brige koje su deo takvih procesa. Hteli smo bar deo toga da zabeležimo i prikažemo

 

Video spot za pesmu „You Don’t Have Me“ možete pogledati na ovom linku:

 

Pesmu je u King Oliver/Blaze studiju snimio i producirao Ivan Srdanović.

Posebnu zahvalnost dugujemo našem prijatelju Aleksandru Iliću Bassmanu koji je uleteo kada nam je bilo potrebno i odsvirao bas gitaru za ceo EP i neverovatnoj Nataši Guberinić koja je sa nama osmišljavala i snimila prateće vokale, i svojim znanjem i energijom dala poseban bust celoj vokalnoj slici i na ovoj i na ostalim pesmama“ kažu članovi benda. 

 

Bend za mart najavljuje EP „Are We Mad“, novi video spot za naslovnu pesmu sa EP-a, ali naglašava da su im najvažniji planovi oni vezani za žive svirke: „Rokenrol je za binu, za live, za publiku koja je na metar od vas. To je ono što nas gura napred, što nam daje najviše energije i gde smo najbolji. Zato ćemo dati sve od sebe da što više ljudi uživo čuje muziku koju smo stvorili.

 

 

The Bite

https://www.youtube.com/@thebiteofficial

https://www.facebook.com/thebite011

https://www.instagram.com/thebitebeograd/

Multimedia Music:

www.multimedia-music.com

www.facebook.com/MultimediaMusicSRB/

www.youtube.com/channel/UCImyKst5_VzEjQgryH_wGMA

Dešavanja