Friday, May 2, 2025
Home Blog Page 851

Gljivama do lepšeg izgleda

0
urbanstandard_osnovna

Jestive gljive se već uveliko uzgajaju pa tako čak i zimi postoji velika ponuda. Prema navodima bečkog profesora Hademara Bankhofera zimske pečurke koje se uzgajaju zdravije su od divljih iz šume.

U Austriji i Nemačkoj svake nedelje se ubere 400 tona gljiva. Na to dolazi uvoz iz Holandije i istočne Evrope. Mnoge od ovih pečuraka nose oznaku „Bio”. Za razliku od gljiva iz prirode, koje su opterećene teškim metalima i delom radioaktivnim cezijumom, uzgajane pečurke su oslobođene od svega toga.
Kompjuterski upravljana postrojenja u uzgojnim stanicama prave veštačku jesenju klimu sa kišom i idealnom temperaturom. Micelija – splet niti pečuraka, koje rastu pod zemljom i koje se vremenom razviju u pečurke, se širi na slami, piljevini, ilovači, raži, na pšenici, ovasu sa krečom i gipsom. U zavisnosti od vrste pečurke to traje po nekoliko nedelja ili meseci.

Od divljih pečuraka ne bi trebalo konzumirati nedeljno više od 200 do 250 grama. Mala deca, trudnice i majke koje doje decu ne smeju jesti divlje pecurke. Dok se uzgajane pečurke mogu slobodno unositi.
Gljive se sastoje 90 odsto od vode, skoro da uopšte nemaju masnoće i veoma malo kalorija. One organizam snabdevaju dragocenim belančevinama, balastnim materijama i bogate su kalijumom za srce, nerve i probavu, gvožđem za krv i vitalnost kao i vitaminom B2 za oči i kožu.


Gljive nam daju vitamin D za kosti, za zdrava creva, za imunitet i dobro raspoloženje. Kada je vreme sunčano i naša koža izložena suncu, naš organizam sam proizvodi vitamin D. U vreme godisnjeg doba kada sunca ima malo, najvažnija alternativa su pečurke.

Čokolada i raženi hleb protiv gripa

0
urbanstandard_osnovna

Švajcarski pedijatri preporučuju isključivo prirodne lekove kod gripa i blagih prehlada. Ako idete sa decom na zimovanje, verovatno ste u dilemi šta da poneste od potrebnih lekova. Šta uraditi ako dete dobije temperaturu ili neku alergiju?. Da li mu odmah dati sirup ili primeniti neku već oprobanu kremu ili mast? Evo nekoliko saveta stručnjaka švajcarskih pedijatara o tome šta da preduzmete kada vam se dete razboli na planini, a da odmah ne primenite terapiju sa tabletama.

Ako dete povraća. Nikada mu posle toga nemojte davati vodu ili neku drugu tečnost jer će to samo još više iritirati želudac deteta. U slučaju povraćanja, najbolje je davati crni, ražani hleb. On smiruje nadražaj povraćanja.
Ne paničite zbog prehlade. Na planini je mnogo manja verovatnoća da dete dobije neku virusnu infekciju. Svaku dečju kijavicu ili povremeni kašalj ne doživljavajte kao katastrofu. Od preterane hladnoće, kijavica ili takozvano curenje nosa može trajati samo jedan dan, dok se dete ne zagreje. U takvom slučaju detetu je najbolje davati samo vitamine, ali ne veštačke, nego isključivo voće, i to velike količine limuna.

Izmerite temperaturu. Nikad preventivno nemajte davati sirupe, pogotovo ne antibiotske da bi tako sprečili bilo kakvu moguću infekciju. Izmerite temperaturu i ne snižavajte je, osim u slučajevima kada pređe 39 stepeni. U takvim slučajevima pokušajte da nabavite bundevu. Ona znatno pomaže u snižavanju temperature i pomaže organizmu da se lakše oporavi.
Obavezno po jedna čokoladica. Verovali ili ne, ali u slučajevima kada je dete malaksalo, veoma je važno da dete pojede makar 30 ili 40 grama čokolade. Čokolada je u takvim slučajevima veoma delotvorna, jer daje energiju i ” podiže” organizam.

Sarma i dalje omiljeno jelo u Srba

0
urbanstandard_osnovna

Sarma je, sa 68 odsto glasova ispitanika, omiljeno jelo u Srbiji, a na vrhu liste nalaze se i pileće i praseće pečenje, kao i ćevapi, pljeskavice i gibanica, navodi se u delu globalne studije „Medijum Galupa“.

Istraživanje „Medijum Galupa“ o omiljenim jelima u Srbiji

Visoko mesto na listi omiljenih jela u Srbiji zauzimaju i tradicionalna jela kao što su pasulj, ajvar, kajmak, proja i burek, ali i morska i rečna riba, pokazalo je ispitivanje koje je urađeno na uzorku od 1.000 ljudi.

Istovremeno, u Srbiji je čak 12 odsto ispitanika izjavilo da im se tokom poslednje godine često ili ponekad dešavalo da nemaju dovoljno hrane, što zemlju, na osnovu tog problema, svrstava na četvrto mesto u regionu.

Oko 54 odsto građana Srbije smatra da se zdravo hrani, dok je 45 odsto stanovništva izjavilo da ne vodi računa o zdravoj ishrani.

„Galup“ je sproveo slično istraživanje i to u 56 zemalja u periodu od januara prošle do januara ove godine, a ispitano je više od 58.600 ljudi koji reprezentuju populaciju od 1,5 milijardi stanovnika.

Trećina populacije je navela da im se u proteklih 12 meseci dešavalo da oni i njihove porodice nemaju dovoljno hrane, što se najčešće dešavalo u afričkim zemljama, gde se gotovo polovina stanovništva u poslednjoj godini suočila sa tim problemom. Istovremeno, u zapadnoj Evropi je svega sedam odsto stanovnika imalo problem nedostatka hrane.

Ispred Srbije, po broju onih koji nisu imali dovoljno hrane za sebe ili svoju porodicu, nalazi se Makedonija, u kojoj je 21 odsto anketiranih reklo da se suočilo sa nedostatkom hrane, kao i Bugarska sa 17 odsto i Rumunija sa 14 odsto.

Bolja situacija je u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, gde je 11 odsto ispitanih izjavilo da često ili ponekad nisu imali dovoljno hrane, kao i u Hrvatskoj, u kojoj taj broj iznosi šest odsto, dok su najbolji rezultati bili u Albaniji, gde se samo jedan procenat stanovništva suočavao sa nedostatkom hrane.

Omiljena hrana Srba

1. Sarma 68 %

2. Pileće pečenje 66 %

3. Praseće pečenje 61 %

4. Ćevapi 59 %

5. Gibanica 57 %

6. Pljeskavice 57 %

7. Srpski pasulj 55 %

8. Ajvar 52 %

9. Kajmak 47 %

10. Rečna riba 46 %

11. Proja 44 %

Ljubomora

0
urbanstandard_osnovna

Ljubomora je vrsta straha, ili bolje rečeno složena, afektivna reakcija na zamišljenu  ili realnu  pretnju da će voljeni objekt biti izgubljen,u potpunosti ili nekom stepenu. Ljubomora je složena reakcija gde primarna emocija strah u percepciji događaja s percepcijom sopstvene reakcije na njega  poprima  dimenziju složenog odgovara na povređivanje.

Reč ljubomora je etimološki  blisko povezana sa ljubavlju, u psihološkom smislu ta veza nije tako čvrsta. Psihoanalitičari (Fenihel) otkrivaju da su najljubomorniji oni ” koji ne mogu voleti ali koji moraju osećati da su voljeni.”

Podeljena su mišljenja da li je ljubomora urođena pa predstavlja prirodnu reakciju u nekim uslovima ili je određena kulturom. Neka istraživanja urođeničkih plemena, kod kojih postoji potpuno slobodan promiskuitet, pokazuju da i među članovima plemena postoji ljubomora, mada je skrivena, verovatno pod pritiskom kulturnog modela i društvene uloge.

Struktura ljubomore

Nema ljubomore bez ljubavi. Priroda ljubavi je takva da drugi uvek može, iz nekog razloga, sada ili u budućnosti,  prestati da voli i da uzvraća ljubav. Dakle, prvo ljubav, a zatim i strah od gubitka ljubavi su dve emocionalne pretpostavke na kojima je zasnovano osećanje ljubomore. Sumnja u neverstvo opravdana ili ne,  nosi  emocionalni odnos kako prema voljenoj osobi tako i prema suparniku.

Ljubav je ekskluzivno  i starije osećanje, a ljubomora je strah od gubitka te ekskluzivnosti, strah da bi se neko drugi voleo više. Od rođenja, pa kroz odrastanje spoznajemo ljubav.

Dete prvo mora shvatiti da ga roditelji vole, da bi se moglo potom  uplašiti da  mu je neko može  uzeti. U dečjoj ljubomori su sadržani elementi separacionog straha,zavisti i mržnje.

U  ontogenetskom razvoju najraniji začeci ljubomore nalaze se u odnosu prema braći ili  sestrama, a posebno prema tek rođenom malom ”suparniku” u borbi za ljubav majke. Ova ljubomora je nesvesna i često dovodi do razvoja osećanja krivice. Ljubomora kod dece  je maskirana i nediferencirana.

Najčešće su to agresivni postupci, koji mogu preći u surovu destruktivnost, simboličke aktivnosti, emocionalnu regresiju, zaostajanje u razvoju neke funkcije (govor), ili razvijanje nekog poremećaja (tikovi, mucanje, enureza, enkopreza itd.) Transakciona funkcija detetovog poremećaja ima za cilj da preusmeri roditeljsku pažnju s rivala na ”bolesno” dete. Na ovaj način se razvija obrazac iznuđivanja potvrda  tuđe ljubavi kroz bolest i poremećaj.

Problem ljubomore se sreće u svim grupama i zajednicama upravo zbog stalne potrebe za osvajanjem pažnje i podrške autoriteta, i korenuje negde iz egzistencijalnih potreba čoveka i opstanka.

Kad postoji nesigurnost u  odnosu na ostvareni odnos, prag za  ljubomoru je jako s nižen, i obrnuto.

Osoba koja oseća ljubomoru je u strahu, a kao reakcija na taj strah u ponašanju se ispoljavaju ljutnja, bes, tuga, mržnja kao metaemocije.

Reakcija na ljubomoru javlja se u četiri osnovna sklopa osećanja i ponašanja:

ljutnja-napad,

mržnja-uništenje,

tuga-povlačenje,

strah-ugađanje.

Sklop ljutnja-napad je vid rešavanja situacije u životinjskom svetu, među decom i u tradicionalnim društvima. Cilj je zastrašiti,oterati ili poniziti rivala.

Mržnja- uništenje je vid gde se ispoljava destruktivno ponašanje koje ima za cilj uništenje  voljenog bića ili bića rivala. Istraživanja pokazuju da je čak oko jedne trećine svih ubistva motivisano osećanjem ljubomore i češće je ubijanje partnera nego rivala.

Sklop tuga-povlačenje je reakcija tuge koja je jasan signal partneru da u datoj situaciji treba da preispita svoje ponašanje. Sklop ljutnja-napad izaziva strah, a tuga-povlačenje  je usmeren na izazivanje krivice. Kod preteranog ispoljavanja ovog načina ljubomore osoba može razraditi čitave strategije samouništenja čija je transakciona funkcija poruke: ”Ako me još voliš ,zaustavi me”, a koje mogu kulminirati pokušanim ili stvarnim samoubistvom.

Sklop strah-ugađanje je vid čija je suština da osoba motivisana strahom od gubitka čini sve da bi ugodila i zadovoljila voljenu osobu. Njeno  ugađanje je poruka partneru koja pokazuje kako je osoba dobra i odgovarajuća za partnera i šta bi on sve izgubio.

LjUBAV + strah zbog gubitka = LjUBOMORA

adekvatna: – reaktivna (”dobar” način)

neurotska

konstruktivna

neadekvatna: – reaktivna (”loš” način)

psihopatska

psihotična

destruktivna

ZAVIST + strah zbog sobstvne ugroženosti = PSEUDOLJUBOMORA

Vrste ljubomore

U odnosu na povod i način izvođenja :  Adekvatna,neadekvatna

U onosu na realni okvir zbivanja:reaktivna, fantazmatska

U odnosu na posledice ishoda:konstruktivna, destruktivna

U odnosu na karakterološke i psihopatološke karakteristike ličnosti: karakterna, neurotska, psihopatska, psihotična.

Pseudoljubomora, ne uzrokuje je strah zbog gubitka, već zavist i strah zbog sopstvene ugroženosti.

Pseudoljubomora

To je takođe osećanje straha od gubitka ili separacije,ali subjekt nije pokrenut ljubavlju nego zavišću,  posesivnošću ili interesom. Najčešće se radi o zavisnosti i patološkoj simbiozi, te tu strah od ”gubitka voljene osobe”, je u stvari strah za samoga sebe. Ljubomora je  afektivna reakcija, urođena ili ne koja daje  mračni kolorit ljudskom životu, i koja ga negde u tome dodiruje sa animalnim  svetom, jer je  podstrekivač   daljeg usložnjavanja i buđenja emocionalnog spektra, daljih akcija i ponašanja sa posledičnom  problematikom.

Bežično po Macu

0
urbanstandard_osnovna

Apple je proizvođač koji do pre par godina nije pokazivao neko veliko interesovanje za dizajniranje i proizvodnju perifernih uređaja, međutim kako je odlično prošao sa prvom generacijom tastatura i miševa (doduše žičnih) za svoje desktop mašine, odlučio je da ode korak dalje i svojim kupcima ponudi bežina periferna rešenja. Priču o njima počinjemo predstavljanjem WiFi tastature.

U odnosu na Apple-ovu žičnu viziju Wireless tastatura je znatno manja jer ne poseduje numerički deo, ali je zato za nijansu tanja i estetski mnogo lepša. Fenomenalno se uklapa uz sve Mac Desktop računare, a glavni adut joj je osrednji hod tastera i jednostavna instalacija. Sa njom se nećete mučiti oko povezivanja, jer je Mac platforma odmah po aktiviranju prepozna i sve što ostaje na vama je da je optimizuejete prema vašim potrebama. Inače Wireless tastatura je napravljena od aluminijuma, tako da je jednostavna za održavanje i dosta se manje prlja u odnosu na sve druge tastature sa kojima smo se družili do sada. Da stvar bude lepša i cena joj je za jedan Apple gedžet sasvim povoljna.

Cena (sa PDV-om): 7.590,00 dinara

Kontakt: Apcom, store.apcom.rs

Celer kao lek

0
urbanstandard_osnovna

U narodnoj medicini celer se najčešće upotrebljava za čišćenje organizma (posebno krvi), jačanje nerava i kao lek za bolesti bešike jer podstiče izlučivanje morkaće. Celer takođe pročišćava jetru, snižava šećer i krvni pritisak. Sadrži vrlo malo kalorija pa je korisna namirnica za vreme dijete. Najkorisniji je ukoliko se jede sirov a ne preporučuje se osobama sa obolelim bubrezima i trudnicama.

Celer i limun protiv povišenog holesterola

Za pripremu ovog napitka od celera i limuna potrebno je:

– 3 limuna
– 500 grama svežih listova i stabljika celera
– 1 litar vode

Priprema:

Vodu prokuvati i ostaviti da se ohladi.
Limun dobro oprati, iseći ga na komade, sve zajedno sa korom. Celer takođe na grubo naseckati. Sada limun i celer dobro samleti (najbolje u blenderu). Kada se dobije fina kašasta masa preliti je prokuvanom vodom i dobro izmešati.

Poklopiti i ostaviti da odstoji preko noći a ujutru procediti i napitak naliti u staklenu flašu.
Piti ujutru i uveče po 0,5 dl napitka, pre jela.

Ovaj napitak protiv povišenog holesterola nema neželjenih efekata a često može sniziti i nivo triglicerida u krvi. Poželjno je za vreme ove vrste lečenja izbegavati slatko. Nakon 2-3 meseca proveriti nivo holesterola.
Ako je moguće napitak pripremati od neprskanog limuna.

Čaj od celera protiv reume

Staviti da provri 1/2 l vode zatim ubaciti 20 grama lišća celera, poklopiti i pustiti da se prokuva 2-3 minuta. Skinuti sa vatre i ostaviti poklopljeno da se prohladi. Procediti i piti tokom dana. Za lečenje reume poželjno je svakodnevno piti po 4 šolje čaja od celera u trajanju od 4-6 nedelja.

Celer i med

Celer i med pomoćiće iscrpljenom organizmu da se brže oporavi. Za to je potrebno narendati koren celera i pomešati ga sa dve kasike meda. Uzimati više puta dnevno po jednu malu kašiku mešavine.

Uopšte je dobro jesti salatu od mešavine jednakih delova narendanog celera i narendane jabuke.

Brusnicom do zdravlja

0
urbanstandard_osnovna

Najpoznatija podela kada je ova biljka u pitanju jeste na američku i evropsku brusnicu. Evropska brusnica je zimzeleni grm visine od 30cm do 60cm, koji voli kiselo zemljište. Njeni plodovi su crvene boje, kiselog i oporog ukusa. Brusnica je bogata antioksidansima, antocijaninima i flavonoidima.

U poslednje vreme se sve više ističe njena lekovita moć i nalazi primenu u lečenje mnogih bolesti. Postoje podaci da su brusnicu kao lek i namirnicu koristili još indijanci (starosedelačka američka medicina). Njene plodove vole da jedu šumske životinje kao što su medvedi, lisice, ptice… Ova biljka je izvor mnogih hranljivih, lekovitih i zaštitnih sastojaka koji se koriste i u proizvodnju lekova. Brusnica je bogat izvor flavonoida (antocijanina), flavonola i proantocijanida. Pored toga sadrži visok nivo C vitamina, provitamina A (kao beta karotin), B vitamina (B1, B2, B3), kalcijuma, magnezijuma, fosfora, kalijuma, arbutin i vlakna. Plod ove lekovite biljke ima jako antioksidantsko dejstvo, a dokazano je da ima i antikancerogeno dejstvo.

Brusnica se koristi u ishrani kao: svež plod, sušeno voce, džem, sok, sirup, žele, vino ili caj. Proizvodi se i kao lek u obliku sirupa za decu i tabletama za odrasle.

Šta leči brusnica

Naučna ispitivanja su pokazala da je sok od američke i evropske brusnice efikasan lek protiv bakterije ešerihije koli i da za 20% umanjuje rizik od ponovnog pojavljivanja bakterije. Pored toga dobra je u borbi protiv bakterije “helicobacter pylory” i gljivice kandide. Čaj od brusnice se koristi u prevenciji i lečenju svih vrsta bakterija urinarnog trakta. Ova biljka je dobar laktasiv, pomoć varenju, normalizuje rad digestivnog trakta, dobro se pokazala u preventivi i lečenju gonoreje, artritisa, reumatizma, dijabetesa, dijareje, bolesti (infekcije) kože, očiju, polnih organa, protiv gljivica, protiv bolesti jetre, upale grla (ispiranjem), prehlade, kašlja, kamena u bubregu, kancera prostate i urinarnog trakta (kancerogenih celija “in vitro”), poremećaja u kardio-vaskularnom sistemu, raznih urinarnih infekcija, stresa itd. Uopšte biljka brusnica je dobar prirodni antibiotik.

Kada se sve sabere, jasno je da je brusnica veoma lekovita i korisna namirnica i prirodni lek za prevenciju i lečenje mnogih bolesti pa je zato treba češće imati na trpezi.

Čaj od brusnice

Priprema:

U 2 dl ključale vode potopiti jednu kašikicu najbolje svežih, a može i suvih plodova brusnice. Ostaviti da odstoji 5-10 minuta i piti dok je još vruće.

Postolje za Mac

0
urbanstandard_osnovna

Najjednostavnije i ujedno najlepše postolje koje smo videli u poslednjih godinu dana dolazi iz pogona kompanije Griffin koja svoja rešenja uglavnom dizajnira za potrebe Apple-ovih notebook mašina. Ceo sistem ovog postolja sastoji se iz 4 komponente – dva držača, jedne osnove i dva mala fiksatora, koji ne dozvoljavaju da laptop sklizne sa držača. Tome naravno dosta doprinose i gumene pločice postavljene sa obe strane postolja.

Pošto je ceo sistem otvorenog tipa, hlađenje je veoma dobro iako je reč o potpuno pasivnom modelu. Fora je u tome da Elevator dosta visoko podiže notebook i time stvara neophodan prostor za cirkulaciju vazduha. Mana mu je zahtevnije održavanje, pošto je napravljen od glossy providne plastike, pa svaki otisak prstiju ili ogrebotina se primećuje. Ergonomija mu takođe nije jača strana, pošto ne donosi neki sistem podešavanja, ali za cenu po kojoj se nudi, bolje rešenje nećete naći. Apsolutna preporuka svim vlasnicima Mac notebook-ova!

Cena (sa PDV-om): 4.390,00 dinara

Kontakt: Apcom, store.apcom.rs

Paradajz kao lek

0
urbanstandard_osnovna

Osim toga sto se lepo uklapa kao dekoracija i salata uz skoro sva kuvana jela, paradajz je veoma korisna biljka koju treba uvrstiti u ishranu i ako je potrebno kao prirodni lek za mnoge bolesti i tegobe. Paradajz je bogat vitaminima (C, B, K) i mineralnim solima (kalijuma, natrijuma, magnezijuma, kalcijuma, gvozđa) i svakako spada u zdravu hranu.

Lipoken, koji se nalazi u paradajzu, pruža zaštitu od nastanka arteroskleroze, infarkta srca i poboljšava celokupno stanje organizma. Posebno je značajan u prevenciji malignih bolesti i može sprečiti pojavu raka želuca, debelog creva, prostate, grlića materice.

Sok od paradajza

Paradajz kao lek, do sada je pokazao najbolje rezultate u vidu soka od paradajza. Lekovita svojstva ovog napitka ogledaju se u tome da: reguliše metabolizam, jača otpornost organizma, izbacuje suvišnu tečnost iz organizma, snižava krvni pritisak (ukoliko se ne posoli), popravlja krvnu sliku (deluje protiv malokrvnosti), reguliše varenje, pozitivno deluje na bolesti jetre, pankreasa i protiv reume.

Sok od paradajza treba koristiti kod premora jer okrepljuje i čisti organizam, a ujedno telo oslobađa od neprijatnih mirisa. Takođe je dobar prirodni lek protiv prevremenog starenja, kašlja, plućnih bolesti i bolesti mokraćnih organa.

Naučna istraživanja pokazuju da sok od paradajza umanjuje slepljivanje trombocita (sprečava trombozu), pogotovo kod osoba sa dijabetesom tipa 2. Kako je poznato da dijabetičari imaju povećan rizik od nastanka tromba a ova pojava je najčešci uzročnik infarkta srca i mozga, preporučuje im se upotreba soka od paradajza, samo što pri tom treba i umanjiti unos natrijuma.

Srčani bolesnici bi iz istog razloga trebali upotrebljavati sok od paradajza kao i zbog visokog sadržaja kalijuma. Osim toga ovaj napitak smanjuje loš holesterol i ujedno umanjuje opasnost od njegovog taloženja na krvnim sudovima.

Podstiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca i pravilan rad pankreasa pa je koristan osobama koje pate od anemije i opet dijabetičarima.

Reguliše rad jetre i žuči a u vrelim letnjim danima ublažava zeđ i okrepljuje organizam.

Kada se sok od paradajza upotrebljava kao lek potrebno je dnevno piti najmanje 2 dl sveže pripremljenog napitka. Ako je lećenje anemije u pitanju ili nagli gubitak krvi, potrebno je povećati dnevnu dozu soka.

Pored soka, paradajz pripremljen kao salata, ćorba ili drugačiji vid dodatku jelima imaće pozitivan ucinak na organizam. Izuzetak je zeleni paradajz, koji nije dobar za upotrebu i treba ga izbegavati.

Film: Drugi život (Hereafter)

0
urbanstandard_osnovna

Film „Drugi život“ nam donosi priču o troje ljudi koji su imali, na različite načine, kontakt sa smrću. Džorž (Met Dejmon) je Amerikanac iz radničke klase, koji ima dodira sa životom posle smrti. Na drugom kraju sveta, Mari (Sesil de Frans) francuska novinarka, imala je bliski susret sa smrću, koji je uzdrmao njen život. A kada Markus, učenik iz Londona tragično izgubi roditelje, počinje da traga za odgovorima. Svima je potrebna istina, životi im se ukrštaju i zauvek menjaju onim što bi moglo ili što postoji u

Drugi život
Hereafter
Žanr: Drama
Režija: Klint Istvud
Uloge: Met Dejmon, Sesil de Frans, Frenki Mek Leren,Džej Mor, Brajs Dalas Hovard
Url: http://www.hereafter-themovie.com

Kontakt:
Tuck, www.tuck.rs

Dešavanja