Tuesday, June 17, 2025
Home Blog Page 67

Roditelji, ne treba da učite sa decom! Da li vam petica u dnevniku, menja vašu decu!

0
Mihail Labkovski
Mihail Labkovski

Čuveni ruski pshilog Mihail Labkovski stekao je veliku popularnost svojim izjavama koje često odudaraju od ustaljenog akademskog jezika. Poručio je mnogo korisnih saveta roditeljima, kako nebiti rob navici da uče sa decom.

Prečesto se zbog brige oko ocena porodice bukvalno raspadaju, kvare se odnosi, roditelji i deca se međusobno udaljuju, ponekad zauvek.

“Da ponovim još jednom: ne treba učiti s decom! Ne treba im spremati školsku torbu! Ne treba ni zapitkivati “kako je u školi?”. Tako narušavate odnos i krajni rezultat je uvek negativan. Nije valjda da nemate o čemu drugome da razgovarate s detetom?” kaže ovaj ugledni psiholog.

“Dete mora da ima svoje slobodno vreme kada NIŠTA ne radi: od 2 do 4 sata dnevno. Preambiciozni, tzv. brižni roditelji decu prezatrpavaju: te jezici, te umetničke sekcije, te prestižni sportovi… Od toga se ponajviše dobija nervoza i sve što uz to ide.”.

“U odnosu sa školom i pedagozima, trebalo bi da u pravom smislu budete na strani svog deteta. Čuvajte decu. Ne bojte se loših ocena. Bojte se da detetu ne ogadite školu i učenje uopšte.”

“Teško je reći ko trpi jači psihološki pritisak – odlikaš ili jediničar. Odlikaši koji mukotrpno ređaju petice nisu bezbrižna deca i nedostaje im samopoštovanja, pgogotovo kada to rade pot pritiksom roditelja i okoline.”

“Ako vaše dete nije u stanju da uči samo – za to sigurno postoji neki razlog. Lenjost nema veze s tim. Kategorija lenjosti u psihologiji ne postoji. Lenjost se razmatra kao odsustvo motivacije i volje.”

“Razlog zašto dete ne može da uči i samo radi domaći može biti mnogo šta: povišen intrakranijalni pritisak, povišen tonus mišića, psihološki problem, ADHD (sindrom pomanjkanja pažnje i hiperaktivnosti). I umesto da iz večeri u veče sedite s njim nad udžbenicima – bolje bi bilo da pokušate definisati i zatim tretirati pravi problem.”

“Ima roditelja koji žele da odgaje odgovornu, samostalnu, uspešnu decu. A ima i roditelja čiji je cilj – totalna kontrola.”

“Prečesto se zbog brige oko ocena porodice bukvalno raspadaju, kvare se odnosi, roditelji i deca se međusobno udaljuju, ponekad zauvek. Psiha tinejdžera je ionako osetljiva, a meseci priprema po raznim institutima i matematičkim društvima celoj porodici ostaju u lošem sećanju: svi pate od nervoze i depresije, što provocira histeriju, bolest pa čak i suicid.

Setite se da će se za ne tako dugo vreme ocene i ispiti izgubiti iz sećanja, i jedino će biti važno jeste li ili niste sačuvali bliskost, poverenje, razumevanje, iskren odnos sa svojim detetom…

Jer može se dobiti petica, a izgubiti ćerka. Položiti svi napredni tečajevi, upisati se na prestižni fakultet, ali nepovratno izgubiti međusobna punoća odnosa.”

Mihail Labkovski je završio psihologiju u Moskvi, doktorirao u Jerusalimu. Započeo je karijeru kao učitelj i školski psiholog da bi u svom 30-godišnjem iskustvu radio pre svega kao porodični psiholog, a u poslednjih 20 godina vodi radio-emisije na temu odnosa roditelja i dece, zavisnosti, ljubavi prema sebi…

Njegova vrlo posećena predavanja o ovim i sličnim temama podsećaju na javne konsultacije.

Izvor: Biografija Mihail Labkovski

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Coworking Bansko – dom za digitalne nomade, slobodnjake i preduzetnike

0
Coworking Bansko
Coworking Bansko

Coworking je moderni stil rada u okruženju gde se mogu naći i nekoliko firmi-pojedinaca koji međusobno dele radni prostor tokom nekog perioda. Ovakav način rada karakterističan je za manje firme, za nezavisne radnike koji rade od kuće i freelancere.

Osnovna zamisao jeste da svako može da zakupi svoj deo i ima svaju kancelariju danas ili onoliko koliko mu je to potrebno.

Ovde nije samo reč o zakupu prostora, već dobijate sve što vam može zatrebati i tu spadaju stolovi i stolice, fioke sa ključem, Wi-Fi, štampač, sala za sastanke, biblioteka, besplatna kafa, fotoparati i kamere.

Prilike za učenje novih stvari su takođe nešto zbog čega treba probati co-working. Većina deljenih radnih prostoraredovno organizuje edukacije koje mogu značajno doprineti unapređenju vašeg biznisa, a tu su naravno i drugi učesnici od kojih možete da pokupite dosta toga.

Okruženi kreativnim i ambicioznim ljudima koji vole da razmenjuju iskustva, javlja se mogućnost za generisanje novih ideja. Na jednom mestu se mogu naći preduzetnik, developer i dizajner pri čemu će svako dodati po nešto dobro na početnu zamisao i eto novih proizvoda, unapređenja produktivnosti i još ko zna čega…

Coworking Bansko

Coworking Bansko – dom za digitalne nomade, slobodnjake i preduzetnike

Predstavljamo Vam fantastični Coworking Bansko koji se nalazi u samom naselju Bansko, koje je inače poznato skijalište u Bugraskoj.

Kako je vreme zime i zimskih čarolija, većina slobodnih radnika (freelancers), voli da radi sa mesta gde mu je odmor na dohvat ruke ili jednostavno, tamo gde nema mnogo stresa.

Coworking Bansko je zajednica za ljude koji više vole da rade zajedno nego da rade sami. Želimo stvoriti bolje mesto za rad i kao rezultat toga bolji način rada.

Coworking Bansko je porastao do tačke u kojoj se toliko toga može znati, gde su članovi prikupili toliko bogatstva korisnih, kao i zanimljivih informacija za kratkoročne članove i digitalne nomade, da smo jednostavno to pretočili u jednu veliku bazu znanja, koju svaki član ove zajednice može da koristi.

Pored živahne zajednice u coworking prostoru, Bansko ima nekoliko pogodnosti za nomade i preduzetnike koji su nezavisni od lokacije:

  • To je jedno od glavnih skijališta u istočnoj Evropi, ali i neverovatno mesto tokom leta za planinarenje, brdski biciklizam i planine.
  • Aerodrom Sofija udaljen je oko 160 km sa puno niskotarifnih avio kompanija, takođe Solun ili Kavala su na laganoj udaljenosti vožnje
  • Troškovi života u Banksu prilično su niski ako izbegavate turistička mesta – poput obroka od 3 evra u lokalnom restoranu
  • Mnogo je vrlo jeftinih nekretnina zbog prekomerne gradnje. Možete kupiti stan dobrog kvaliteta za 250 € – 350 € po m2 ili iznajmiti stan za 150 € do 250 € mesečno
  • Bugarska ima povoljnu poresku strukturu za preduzetnike sa ravnim porezom na dohodak od 10%

Ovde možete videti neke od razloga zašto je Bansko pravi izbor za digitalne nomade zimi.

 
BuyBitcoinswithCreditCard

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Da li E-BICIKLISTI više vežbaju ili samo duže voze?

0
e bicikli

Korisnici električnih bicikala učetvorostručuju pređenu distancu u roku od šest meseci

Norveška studija otkrila je da su kupci e-bicikala više nego udvostručili upotrebu bicikla za prevoz i vozili u proseku 9,2 km dnevno u poređenju sa 2,1 km pre kupovine e-bicikla.

E bicikli za buducnost

U daljem razotkrivanju stava da e-bicikli „varaju“, nova longitudinalna studija otkrila je da korisnici e-bicikala nesumnjivo više pedaliraju, a manje voze automobile. Istraživači su otkrili da je među učesnicima koji su kupili e-bicikl ukupan broj putovanja biciklom u poređenju sa drugim načinima prevoza porastao sa 17% na 49%, a njihova prosečna dužina vožnje (pređeni put) dnevno više nego se učetvorostručila.

Istraživači su rekli da su neka ranija istraživanja upotrebe e-bicikala često bila kratkoročna i da su učesnici iznajmljivali bicikle tokom testnog perioda. Drugi su bili retrospektivni i uključivali su učesnike koji su izveštavali o svojim nivoima aktivnosti ili su samo u jednom trenutku upoređivali e-bajkere sa redovnim korisnicima bicikala.

Podaci iz ove studije prikupljeni su tokom šest meseci kako bi se utvrdilo da li su dobre navike ostale među onima koji su se odvažili i kupili sebi e-bicikl. ispostavilo se da su pozitivni rezultati prethodnih ispitivanja naglašeno potvrđeni tokom dužeg vremenskog perioda, pri čemu su vlasnici e-bicikala povećali upotrebu bicikla sa 2,1 kilometra na 9,2 kilometara dnevno u proseku tokom vremena.

Takođe je došlo do velike promene u broju putovanja biciklom u poređenju sa drugim načinima prevoza kao što su vožnja, šetnja ili javni prevoz, pri čemu je grupa vlasnika e-bicikala odvozila 49% svih putovanja e-biciklom u poređenju sa 17% pre njihove kupovine.

U poređenju sa tim, grupa koja je bila (samo) zainteresovana za kupovinu e-bicikla, ali je i dalje koristila klasične bicikle, pokazala je vrlo malu promenu u ponašanju tokom istog perioda: „Rezultati pokazuju da je velika promena u biciklizmu koju smo prethodno utvrdili u istraživanju, nastala kod stvarnih kupaca el. bicikala. Promena udela u biciklizmu je nešto veća nego što je bila kod kratkoročnih korisnika, što pokazuje da uzrok promene aktivnosti kod korisnika-vlasnika e-bicikala nije samo efekat novog proizvoda “, rekli su istraživači.

Studija zaključuje da e-bicikli sve više postaju „suštinski deo gradskog transportnog sistema“ i čini se da je veća verovatnoća da će ljude preusmeriti od korišćenja motornih vozila nego bicikli bez pogona.

Istraživači dodaju: “Naši rezultati potvrđuju prethodne studije, ali pružaju više kontrolisanih podataka o promeni ponašanja sa upotrebom el. bicikala nego što je ranije pokazano. Ljudi koji kupuju e-bicikl imaju više nego dvostruko povećanje upotrebe bicikla za svakodnevna putovanja.

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Vladavina prava osnovni preduslov demokratskog i stabilnog društva

0

Beograd 25.11.2020.  – Danas je u Beogradu održana online konferencija “Neka pravda vlada” u organizaciji Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji.

Poštovanje i sprovođenje principa vladavine prava je osnovni preduslov demokratskog i stabilnog društva, što je posebno važno za Srbiju u kontekstu procesa integracije u Evropsku uniju. Stoga je projekat “Neka pravda vlada” imao za cilj da okupi širu stručnu zajednicu i da ukaže građanima na potrebu razumevanja i značaja Vladavine prava i osnovnih prava (Poglavlje 23) u Pregovaračkim poglavljima Politika konkurencije (Poglavlje 8), Energetika (Poglavlje 15), Socijalna politika i zapošljavanje (Poglavlje 19), Životna sredina i klimatske promene (Poglavlje 27), Zaštita potrošača i zdravlja (Poglavlje 28).

Imajući u vidu da građani često nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima, kako zbog čestih izmena zakona tako i zbog neadekvatnog informisanja javnosti, što realizaciju tih prava dovodi u pitanje, potrebno je kontinuirano unapređivati obaveštenost građana o njihovim pravima i o raspoloživim mehanizmima za zaštitu tih prava. Nacionalni konvent upravo radi na tome i članice naših Radnih grupa svojim brojnim aktivnostima i projektima nastoje da to stanje unaprede. Sve aktivnosti projekta “Neka pravda vlada”, kao i ove završne konferencije, usmerene su u tom pravcu.

Kako sve ne bi ostalo „samo na papiru“, želeli smo da diskutujemo o tome zašto je vladavina prava najvažnije poglavlje u pregovorima sa EU i kako na svakodnevni život građana, životni standard, poslovanje privrede i ukupan razvoj naše zemlje utiče nedostatak vladavine prava u bilo kojoj politici.

Uvodno izlaganje održala je Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU koja je istakla da su okupili preko 760 organizacija civilnog društva u 25 radnih grupa Nacionalnog konventa o EU i oformili 5 međusektorskih radnih grupa. Nacionalni konvent o EU je povezao različita pregovaračka poglavlja čiji sadržaj deluje prilično izolovano, pokazujući time da veza između njih zaista postoji i da nema promene u jednom pregovaračkom poglavlju, ako nema pomaka, u ovom slučaju u poglavlju 23, a to je vladavina prava.

Na otvaranju konfrencije govorio je  Nj. E. Gilles Beschoor Plug, ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori i tom prilikom istakao da je ponosan što je Ambasada Kraljevine Holandije podržala ovaj projekat, upravo zbog toga što ovakve aktivnosti pomažu da vladavina prava ostane na dnevnom redu, gde se visoko kotira. Dodao je “Vladavina prava je sastavni DNK politike Holandije i jedan je od temelja našeg angažmana u Srbiji, regionu i Evropskoj uniji”.

Aleksandar Momirov, stručnjak iz oblasti vladavine prava, Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori naveo je da program MATRA, kroz koji je ovaj projekat podržan, traje još od 1993. godine. Fokus je oduvek bio na jačanju civilnog društva i zdravom dijalogu između društva i vlasti, a što se tiče ovog regiona, osim navedenog fokus je i na pristupanju Evropskoj uniji.

Na konferenciji je govorila i Jovana Spremo, koordinatorka Konventove Radne grupe za poglavlje 23, YUCOM koja je istakla da su oni mapirali osnovna prava koja su potencijalno ugrožena, kao i problem s kojima se osobe mogu susresti prilikom zaštite svojih prava u oblastima kao što su  politika konkurencije, energetike, socijalne politike i zapošljavanja, zaštite životne sredine, zaštite potrošača i javnog zdravlja. Nakon toga su mapirali institucije koje su u državi zadužene za sprovođenje vladavine prava, koje mogu biti aktivnije kada je u pitanju praćenje napretka vladavine prava u navedenim oblastima.

Prvi panel na konferenciji posvećen je dikusija o temama „Vladavina prava u Poglavlju 15 (Energetika) i u Poglavlju 27 (Životna sredina i klimatske promene)“. Na panelu su govorili Aleksandar Kovačević, autor analize za Poglavlje 15, nezavisni stručnjak, Beogradski fond za političku izuzetnost, Branislava Lepotić,autorka analize za Poglavlje 15, nezavisni stručnjak,
Natasa Đereg, autorka analize za Poglavlje 27, Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) i
Ana Toskić, autorka analize za Poglavlje 27, Partneri Srbija.

Kovačević je naveo da analiza koja je urađena temelji se na Opštoj deklaraciji o pravima čoveka iz 1948. godine koja daje pravo svima, pa i građanima Srbije, osnovna prava, kao i pravo na život u poretku koji obezbeđuje vladavinu prava. On je dodao da to više nije samo odgovornost državne uprave, već je od 2011. godine, na temelju rezolucija Ujedinjenih nacija, to postala odgovornost i međunarodnih organizacija koje su uključene u ovaj proces.

Branislava Lepotić je izjavila da Ugovor o osnivanju Energetske zajednice ima zanimljiv mehanizam kako menja pravni okvir Energetske zajednice. Ona je objasnila da sam pravni okvir Energetske zajednice čini, pomenuti ugovor, zatim tekovine Evropske unije u određenim oblastima, kao što su energetika, zaštita životne sredine i investicije. Zatim je dodala da  kada se govori o energetici to podrazumeva više oblasti, te taj dinamički proces širenja pravnog okvira energetske zajednice kroz koji se preuzimaju obaveze i harmonizacija propisa Republike Srbije sa pravom Evropske unije, je vrlo atipičan i iskazan je kroz član 100 Ugovora o osnivanju Energetske zajednice.

Da ne postoji medjusektorski mehanizam praćenja stanja u ovoj oblasti istakla je Nataša Đereg, autorka analize za Poglavlje 27. Ona je dodala da su pokušali da iz pojedinačnih sektorskih izeštaja iz ove oblasti utvrde stanje i ukažu na problem nepoštovanja propisa, nedovoljne kontrole primene propisa od strane nadležnih organa, nedostatak kaznene politike prema onima koji ne poštuju propise. Navela je i da je upitan je i kvalitet informacija koje dolaze od strane institucija do građana.

“Ne postoji poglavlje u kome je vladavina prava bitnija, od poglavlja 27. Posledice koje stanje u ovom poglavlju ima na socijalnu koheziju, na ekonomski razvoj, na javno zdravlje, na ljudska prava su nemerljive. Mislim da kao društvo, nismo toga dovoljno svesni. U tom kontekstu Srbija treba da razmišlja o konceptu vladavine prava u oblasti zaštite životne sredine. To je koncept koji je program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu utemeljio i dao jasne smernice šta taj koncept podrazumeva”, posebno je istakla Ana Toskić, autorka analize za Poglavlje 27.

Drugi panel bio je posvećen temama „Vladavina prava u Poglavlju 8 (Zaštita konkurencije), u Poglavlju 19 (Socijalna politika & zapošljavanje) i u Poglavlju 28 (Zaštita zdravlja i potrošača)“. Učesnici panela bili su Vuk Božić, autor analize za Poglavlje 8, Privredna komora Srbije,  Nataša Vučković, autorka analize za Poglavlje 19, koordinatorka Konventove Radne grupe za Poglavlja 2, 19, Fondacija Centar za demokratiju,  Nemanja Nenadić, autor analize za Poglavlje 8, koordinator Konventove Radne grupe za Poglavlje 5, Transparentnost Srbija,  Dušan Protić, autor analize za Poglavlje 28, koordinator Konventove Radne grupe za Poglavlja 1, 3, 28, Centar za evropske politike (CEP), Milan Radojev, autor analize za Poglavlje 19, Praxis i  Sofija Mandić, autorka analize za Poglavlje 28, Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS).

Božić je izjavio “Što se tiče poglavlja 8, faza skrininga je otpočeta 2014. a završena u februaru 2016. godine, to je i poslednja faza koja je okončana. Preporukе koje je dala Evropska komisija su se prevashodno odnosile na temu kontrole državne pomoći, što je bila i glavna primedba Evropkse komisije, uz nedovoljno transparentne šeme državne pomoći. Osim toga, konkretne preporuke su se ticale i Železare u Smederevu”. On je dodao i to da preporuke koje su date, nisu bile otklonjene sve do 2019. godine do donošenja novog Zakona o kontroli državne pomoći koji je makar na formlanom nivou otvorio pretpostavke za otpočinjanje pregovora.


Nataša Vučković, autorka analize za Poglavlje 19
navela je da je ove godine u maju mesecu Vlada Republike Srbije usvojila Akcioni plan za poglavlje 19 – socijalna politika i zapošljavanje, što je i preduslov za razmišljanje o tome kada će biti otvoreno pregovaračko poglavlje. Trenutno se radi matrica za monitoring primene Akcionog plana.

Autor analize za Poglavlje 8 Nemanja Nenadić istakao je da je veza vladavine prava i zaštite konkurencije višestruka. Kao primer naveo je pristup informacijama od javnog značaja. Takođe, je dodao da kada se govori o zaštiti konkurencije , to se odnosi i na funkcionisanje sudskog sistema, odnosno funkcionisanje pravne zaštite, obezbeđivanje vladavine prava, samim tim prava onih koji su ugroženi zbog nezakonitog postupanja privrednih subejakta ili državnh organa. “To je naročito vidljivo kada su u pitanju javne nabavke. Kroz nezakonite dogovore, izmedju privrednih subjekata i države, posredno prava građana mogu da budu ugrožena”, zaključio je Nenadić.

Dušan Protić, autor analize za Poglavlje 28 skrenuo je pažnju na značaj zaštite prava potrošača iz ugla pristupa pravdi, kao jednog temeljnog načela koje svoju glavnu bitku vodi u poglavlju 23. Dodao je da su ta pitanja izuzetno kompleksna,a  veliki deo problema pristupa pravdi je sistemskog karaktera, to je ono što se pre svega i obrađuje u poglavlju 23. Naglasio je da jedan od problema jeste ekonomski, odnosno troškovi postupka su veliki i neizvesni.

“Veza između poglavlja 19 i 23 se prepliće u mnogim oblastima, a naročito u oblastima zabrane diskriminacije, zatim ravnopravnost polova, socijalne zaštita i socijalne inkluzije. Instucionalni okvir koji prati ove oblasti, još uvek nije usaglašen sa pravom Evropske unije. I dalje se čeka da se mnogi zakoni donesu što i Evropska komisija primećuje u svojim izveštajima o napretku. Takođe, tu je i veliki broj strategija kojima je istekao rok, kao što je Strategija za borbu protiv diskriminacije i druge”, istakao je Milan Radojev, autor analize za Poglavlje 19.

O tome da je u ovom periodu svima postalo jasno
koliko je uska veza između vladavine prava i javnog zdravlja, govorila je
Sofija Mandić, autorka analize za Poglavlje 28 iz Centra za pravosudna istraživanja. Ona je naglasila  da se postavlja pitanje, da su građani bili dobro informisani, pa čak i da je vlast bila dovoljno informisana i dobronamerna na polju zaštite javnog zdravlja i vladavine prava istovremeno, da li je trebalo uvoditi vanredno stanje u martu. Odnosno da li je trebalo da se ograničavaju prava građana na kretanja, pravo na rad i druga prava.

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Profesionalni fotograf ili nešto više? Tajne nam otkriva Ivan Miladinović osnivač Live Production

0
Ivan Miladinovic Live Production
Ivan Miladinovic - Live Production

Uz kaficu u jednom Beogradskom restoranu na Novom Beogradu, malo smo pričali o profesiji fotografa, kako i šta krasi jednog profesionalnog fotografa, odakle mu ispiracija i šta je to što nas tera da volimo njihove fotografije.  Sa nama je Ivan Miladinović, osnivač Live Production, kompanije koja se bavi fotografijom i mogućava svima kvalitetne fotgrafije za njihov biznis ili promociju.

Ivane, reci nam nešto više o tebi i Live Production, kako je nastala
i koliko već trajete?

Sebe bih predstavio kao fotografa muzike i trudim se da note pretvorim u sliku najbolje što umem. Pored toga sam i odgovorni urednik časopisa Borba. Fotografija mi je prva ljubav koja traje već preko dvadeset godina i tokom koje sam u svom domenu ostvario većinu svojih želja i snova, a Borba je kao institucija sa druge strane nešto na šta se  svako ko u tu kuću uđe, po rečima mog dobrog prijatelja – navuče.

To vam je ukratko kao kada provodite vreme sa dobrim čovekom, prepoznate to i želite da utrošite jos vremena na takvu osobu, na kraju dana, pratiće i vas takav dobar glas. Ovde je to slučaj sa zgradom Borbe, podjednako kao i sa ljudima koji u njoj rade.

Što se tiče Live Production, taj koncept je bio moja tiha patnja dugo godina, dok nije sazreo da se na neki način desi, čak mogu da kažem da sam pomalo i gurnut u to. Tačnije, pre nekoliko godina jedan klijent mi je proizveo situaciju u kojoj me je ohrabrio da krenem u preduzetničke vode i da u toj situaciji pokušam da ostvarim neki svoj san u ovom poslu. I evo, zaista, nisam zažalio što sam krenuo tim putem, imam divan tim ljudi koji je posvećen svom poslu i sa kojim delim sve dobre i loše momente koje ovaj posao i stres u njemu nude.
Live Production kao takav je koncept sa zaposlenim fotografima, gde je standard rada na najvišem nivou najboljeg pojedinca određene oblasti fotografije. To je zapravo ono što nas izdvaja od drugih. Mi postavljamo standard rada određene oblasti unutar, da tako kažem kuće, a svi zaposleni moraju da ga prate. Time obezbeđujemo ujednačen kvalitet rada i omogućavamo našim klijentima da uvek dobiju identičan proizvod, a ono što nas izdvaja od drugih je da to možemo da izvedemo sa nekoliko ljudi istovremeno ako postoji takva potreba. Praktično eliminišemo klijentu stres potrebe nalaženja više različitih fotografa
i uklapanja stilova.  Taj koncept je trenutno jedini na prostoru bivše republike i po tome smo prepoznatljivi. Zbog toga mogu reći da mi prodajemo osećaj zadovoljstva rada sa nama, pre nego samu fotografiju.

Live production - Beer Fest
Live production – Beer Fest

Šta bi izdvojio kao zanimljivo iz života jednog profesionalnog fotografa?

Verujem da bi mnogi rekli, situacije, ljudi, neke forme zabavljanja.
To je ok i to je već poznato da u ovoj sferi posla, vodimo interesantan i relativno dinamičan život. Ipak, život profesionalnog fotografa obeležava jedna stvar. Potraga za nečim novim i do tada neviđenim, pre svega njemu samom, a dalje logičnim putem i svima drugima. Time mogu slobodno reći da su umetnici na poslu i onda kada nisu. Ako se naravno pod poslom podrazumeva provođenje vremena u nečemu što najviše volite da radite. Često je potrebna psihološka pauza, da napunite kreativne baterije ili da možda prevaziđete sopstvenu sujetu, jer ipak na kraju dana svako misli da je njegova ideja najbolja, što je ok stav, dokle god se ne bavite ovim poslom profesionalno, jer kad ste profesionalac kvalitet vaše ideje i njene izvedbe vrednuju drugi ljudi, a ne vi. Na kraju dana profesionalni fotograf vodi posao, a sujeta je najveći neprijatelj svakog posla.

Live Production - Koncert Zdravka Čolića
Live Production – Koncert Zdravka Čolića

Šta te inspiriše?

Inspirišu me porodica, bliski prijatelji i muzika. Ali ako bih morao da kažem koji su to ljudi koji imaju direktan ili indirektan uticaj na mene, morao bih da pomenem Predraga Vučkovića, našeg najvećeg sportskog fotografa, kao nekoga ko me je uveo u svet profesionalne fotografije, Branislava Rašića zvaničnog fotografa Rollingstonsa sa kojim sam imao čast da ispred Borbe obavim veliki intervju, a koga smatram našim najvećim muzičkim fotografom sa karijerom dugom četrdeset godina i Ognjena Radića vlasnika firme FitPass koji mi je često poslovna inspiracija, a čije preporuke knjiga za čitanje su mi  promenile kompletan pogled na posao kojim se bavim.

Live Production - Beer Fest
Live Production – Beer Fest

Koliko je bitna oprema, koliko sam osećaj za momenat?

Oprema je bitna jer daje neku formu sigurnosti, otvara neke nove mogućnosti ali me izbor fotografija klijenata često demantuje da je ipak osećaj za momenat presudna stvar. Ipak kao i svaki fotograf uvek težim da radim sa opremom najvišeg kvaliteta i moj izbor je tu od početka Nikon.

Koji događaj ili momenti su ti bili najzanimljiviji da fotografišeš?

Muzika, muzika i samo muzika. Live Production je prepoznatljiv po tome, a mogu slobodno reći da sam ga ja lično u to i gurnuo jer mi je to možda najzabavnije da radim. Ceo tim je okrenut ka tome zapravo. Zvanični smo fotografi za sve velike festivale u Srbiji ( Lovefest, Exit, Belgrade Beer Fest, Arsenal Fest, Cloud Fest…), međutim radimo i za naše velike izvođače kao što su Zdravko Čolić, Đorđe Balašević, Marko Louis i Nele Karajlić. Neleta sam stavio poslednjeg jer si me pitao koji momenat? Naime, kao ozbiljan od malena Neletov fan i fan starog Zabranjenog Pušenja, a time nezaobilazno i starijim  generacijama poznatih Nadrealista, doživeo sam u ovom poslu da Neletu budemo lični fotografi za njegove koncerte. Šta više, jednom prilikom smo zajedno mojim kolima išli na koncert, gde sam imao onaj momenat u kom sam sa profesionalne strane apsolutno ispunjen svojom pozicijom.

Live Produciton Nele Karalijc
Live Produciton – Nele Karalijc

Zapravo, na ličnom profesionalnom planu mi sve nabrojano zajedno možda ne vredi toliko, koliko tih par sati vožnje kolima sa svojim idolom iz detinjstva, a u kom momentu sam ja tu neko, ko je pre svega tu jer je jako dobar u svom poslu i deo je tima. To mi je bilo veliko unutrašnje priznanje. Bilo je takođe i velika škola samokontrole šta ne pitati osobu koju si smestio na to mesto u svojoj glavi.

Da li više voliš da radiš fotografije u studiu ili napolju?

Sve ima svoje prednosti. Otvoren prostor pruža veću i često lepšu atmosferu sa mnogo više slobode u radu, dok studio ima svoje limite ali koji može da pruži veliku dozu kreativnosti ako se fotograf tome posveti kako treba. U ovom proteklom periodu kada virus hara svetom, iskoristio sam vreme pre svega da taj nivo rada na studijskom planu dodatno unapredim. Ipak ako moram da biram, onda je to napolju.

Zbog trenutne situacije sa korona virusom, sve prelazi online, kakvo 
je tvoje predviđanje za industriju zabave?

Aktuelna situacija ne prija nikome, može se reći da ne prija ni online poslovanju ali će te biznise to snaći malo kasnije. Verovanja sam da će ljudi kao izrazito društvena bića u momentu kada sve prođe, na neko vreme zaboraviti online život, željni života uživo da se tako izrazim.To će biti jojo efekat za online biznise koji će od izrazitog profitabilnog perioda pretrpeti priličan pad u na neko vreme, tako da mislim da u poslovnom smislu niko neće biti pošteđen od ovog virusa.

Live Production
Live Production

Što se tiče fotografije kao fotografije, ona je odavno više prisutna u digitali, u raznim oblicima korišćenja. Recimo, kada je virus počeo, stala je kompletna industrija zabave ali smo dobili veliki broj klijenata iz horeka segmenta koji su gurali svoje poslove u online i  logično bio im je potreban materijal da to isprate. Ipak segment Live Production-a koji se bavi industrijom zabave kompletno stoji od marta meseca, sa jako malim izuzecima. Kada će se sve pokrenuti, ne znamo. Svedoci smo da se u mnogim evropskim zemljama izdvajaju velika sredstva za pomoć ovoj grani industrije, a ovde to do sada još nije bio slučaj. Mi kao firma i branša direktno nemamo ništa od takve vrste pomoći niti na to možemo da računamo ali naši klijenti da i moramo se saosećati sa njima. U pitanju su stotine i hiljade radnih mesta i ko zna koliki broj ljudi koje ta radna mesta direktno izdržavaju. Recimo, pre par dana se pronela vest da postoji velika mogućnost da Exit ode
iz Srbije u komšiluk. Sad, ako postavite stvari da mnogi mladi u svetu znaju Srbiju samo po tom festivalu, da ti mladi treba da dođu, vide i ožive Srbiju lepom kakva jeste, da takvo lepo mišljenje imaju i za dvadeset godina, makar nikada ne došli ovde više, kao i nadljudske napore naše politike da ispravimo sliku Srbije u svetu kakva nam je nametnuta u proteklih trideset godina u dobro poznatim prilikama, onda pitanje ostanka Exit-a u Srbiji postaje pitanje od nacionalnog značaja, bez mnogo preterivanja.

Kakvi su poslovni planovi kada sve krene starim tokom?

Pa pre svega planovi su da se dobro provedemo na nekom našem velikom koncertu, to nam je trenutno najveći poslovni plan. Šalu na stranu, period na početku pandemije je bio velika lekcija za sve i u tom nekom osluškivanju zaključili smo da starih tokova neće ni biti. Pod time mislim da se cela industrija trajno promenila i da se iza bina, kulisa, iza  fotoaparata i kamera već sada posluje drugacije. Ne nužno negativno ili pozitivno, već samo drugačije, kao i da će nastati period prilagođavanja tome. Kako svaka kriza otkriva i neke skrivene poslovne informacije, tako i u ovoj vi jasno možete da vidite naznake ko su ozbiljni igrači iz svih branši, koji opstaju, a iza kojih drugih je stajao samo jak marketing i ništa više. Na neki način je to, ma koliko surovo i dobra stvar jer se razdvaja kvalitet. A u ovoj epohi digitale i sloboda izražavanja u kojoj se od velike reklamne buke ne vidi jasna slika, to može sve da podigne na viši nivo. Ako bi trebalo da konkretizujem odgovor, naš viši nivo je bio iskorak u vidu međusobno logičnog partnerstva sa kompanijom Sky Music u kom smo prepoznali formu kvaliteta koji ima kapacitet da se zajedno sa nama prilagodi novim pravilima tržišta i stvari podigne na upravo taj viši nivo.

Koji savet bi podelio mladima koji ulaze u tajne fotografije?

Dao bih savete koji su mene fotografski promenili od ljudi koji su moja inspiracija.
Predrag Vučković – Nemoj da oprema stoji između tebe i dobre fotografije.
Branislav Rašić – Ne propuštaj šanse

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Potkresivanje grana ili uništavanje cele frilens šume?

0
Udruženje frilensera i preduzetnika Srbije
Udruženje frilensera i preduzetnika Srbije

Menjali su se premijeri, vlade i razni ministri finansija, samo je nesprovođenje zakona u nadležnosti Poreske uprave ostala konstanta, koja se nije menjala sve do 2020. godine.

Nenadano, odjednom su se probudili iz višedecenijskog sna i setili se da treba da rade svoj posao i da frilenseri postoje oko njih.

Prvo su napravili mehanizam koji im omogućava da pod kišobranom provere da li su građani Srbije teroristi ili da li slučajno ne peru novac. Legalno mogu gledati sve transakcije koje fizička lica primaju na svoje devizne bankovne račune po tom osnovu. Banke su po zakonu obavezne da šalju Narodnoj banci liste svih onih koji su primili novac na svoje devizne račune. Čak su se i obezbedili potpisom građana da su saglasni da se ovakvi podaci šalju. Tobože zbog terorizma, niko im nije rekao, a kamoli upozorio ili ih posavetovao da će privatnost njihovih podataka biti narušena ili država stvarno misli da je u pitanju pranje novca, a da su frilenseri teroristi?

Onda su se dosetili: hajde da neko vreme sakupljamo ove podatke i ćutimo, napravimo registar i krenemo da ih gonimo za svaku uplatu sa kamatom, jednog po jednog, te da im uzmemo polovinu novca i to unazad 5 godina, jer eto, tako piše u zakonu. Iskoristimo tu mogućnost. Pardon, još bolje, hajde da im uzmemo više od pola, jer ćemo da im razrežemo zateznu kamatu: 10% godišnje plus referentna stopa NBS-a. Praktično su rekli, hajde to što su zaradili sve vreme sedeći ispred ekrana da im uzmemo za pet godina unazad, jer ipak smo smo mi država i može nam se.

Koji je motiv države da represijom dođe do velike količine novca od svog naroda?

Čim su izabrali represiju kao metod, očigledno im je cilj da nas očerupaju. Zašto? Pa zato što je kasa prazna, trošilo se puno. Ove proklete godine desila se korona, bili su izbori, nervozni narod je morao nekako da se „kupi”. Neko se dosetio, hajde da svima podelimo 100€, hajde privrednicima da podelimo minimalce. Fiskalni savet nije bio oduševljen i blago rečeno nije bio saglasan sa tom merom, ali ko još sluša savete od nekakvog saveta?! Sve u svemu, sve je to lepo, sjajno i bajno, deli svakom po 100 evrića, raj na zemlji, dok nije stigao izveštaj za rashode za jul 2020. Budžet je u teškoj dubiozi, i kako je ministar finansija  Mali sam rekao na Pinku, „PA LjUDI, TO MORA ODNEKUD DA SE PLATI”! Lako je trošiti, državo, a izgleda još lakše svoje dugove prebaciti na tuđa leđa. I eto tu se neko dosetio frilensera i njihovih leđa.

Zašto je bitan način plaćanja, a ne suština da se porez mora platiti?

Oko suštine se slažu svi, i frilenseri i ministar Mali, kao i Poreska uprava. Frilenseri hoće da plate porez, ali ne ovaj drakonski od 50% i ne na ovaj način. A nipošto ne unazad 5 godina. Koliko je to besmisleno govori nam sledeća zamena teza: ako su frilenseri oštetili budžet 5 godina unazad jer nisu plaćali zakonom propisani direktni porez, koliko je Poreska uprava oštetila budžet za isti taj period? Ne postoji LUKSUZ kada neko ne radi posao za koji je plaćen, nego otkaz ili kazna za propuste od trenutka kada je zakon napisan, pre 19 godina. Koliko je budžet države Srbije oštećen jer državni službenici nisu sprovodili zakon koji je država napisala? Da li je za to iko ikada odgovarao, da li postoji ikakva odgovornost Poreske uprave, a ima ih 37 koje su svesno kršile zakon? Ako je deo krivice na njima, onda je red da i one snose deo odgovornosti.

Zamislite da država odredi ukupan iznos nenaplaćenih poreza 19 godina unazad i kazni svoje službenike za nečinjenje. Da se barem deo tereta toga duga stavi na njihova leđa. Da država ne bude tolika maćeha nego i majka ponekad, neka im izađe u susret i omogući reprogram dugova na 60 meseci. Neka im se skida sa plate narednih 5 godina jer nisu radili ono što je njihov posao. Nema poštenijeg i pravednijeg rešenja od toga, zar ne? Da, u nekom paralelnom univerzumu. Slažete se da je to nemoguće i besmisleno, jednako besmisleno kao i da frilenseri plaćaju nešto unazad. Da je državi stalo do plana da sebi obezbedi dugoročan dodatni prihod u budžet, a ne kratkoročni sigurno se ne bi ponašala na ovaj način.

ban frelasers

Sa druge strane, nemešanjem države desio se i jedan pozitivan efekat ili fenomen kao posledica. Zajednica frilensera je prvo bila mala, najodlučniji su iz svojih soba počeli da kopaju po intenetu i da traže alternativne poslove. Sa godinama, sve više i više ljudi ulazilo je u frilens vode, da bi evo, 2020. godine došli do zajednice od preko 100.000 ljudi. Ona i dalje cveta i razvija se organski, nezavisna i slobodna, čiji rast se zasniva na zdravim osnovama i pozitivnoj selekciji. Jedan od tih stubova rasta je upravo bio porez od 0%. Toliko su ljudi plaćali, odnosno nisu plaćali. Država je indirektno svojim nemešanjem dovela do toga da nastane ova uspešna zajednica.

U Evropi smo treća zemlja po broju frilensera na 1000 stanovnika (3 na 1000). Da se ovaj zakon sprovodio i da se od svake uplate odvajalo po 50% i davalo državi, mnogi se nikada ne bi bavili ovim poslom. Prosto bi shvatili da nije ekonomski isplativo i tražili bi drugo rešenje. Evo, Severna Makedonija hoće da smanji porez na 0%, upravo da bi pokrenula identični proces koji se ovde vec odigrao.

Ne postoji zakon o frilenserima u Srbiji, koji definiše njihov status, neoporezivi deo, oporezivi deo, kategorije, benefite, progresivno oporezivanje, obaveze itd. kao što to imaju druge zemlje, pa i zemlje u okruženju.

Dakle, frilenser nema regulisan status u Srbiji. Iako radi, država ga tretira kao da je nezaposleno fizičko lice.

Prvo mora da se reši pravni status frilensera i internet radnika da mogu legalno da posluju, pa tek onda da se oporezuju.

Poreska uprava se poziva na Zakon o porezu na dohodak građana koji postoji 19 godina, na osnovu kojeg treba sami da prijavite devizni priliv, a koji se ni na koji način ne bavi internet poslovanjem ili detaljima takvog načina rada.

Ovaj zakon apsolutno ne obuhvata internet platforme, kao ni internet poslovanje, jer to nije ni postojalo pre 19 godina, niti je prilagođen za njih.

Ono što u celoj ovoj priči nedostaje je zakon o frilenserima koji bi im omogućio da uopšte mogu da rade i posluju legalno, što je u drugim zemljama uređeno zakonima. Problem je to što država ne želi da reguliše poslovanje frilensera nego želi da ih uništi.

Država kao da želi da deo frilensera pređe prvo na paušal, pa posle na PDV jer se paušal ukida za koju godinu, da se deo zaposli u stranim IT kompanijama koje dolaze u Srbiju, da deo pobegne iz zemlje i da deo prosto odustane od takvog načina rada i radi nesto drugo. Srbiji ne trebaju frilenseri, niti ima nameru da reguliše taj način poslovanja kao druge zemlje.

Srbija želi sve da ubaci u PDV sistem najkasnije za par godina.Ako se držimo strogo zakona onda, onda bi svako fizičko lice koje nešto proda na Kupujem-Prodajem, Kupindu, Limundu ili buvljaku, trebalo da plati porez i doprinose ili kaznu za prekršaj.

Frilenser je legitimna kategorija svuda u svetu (osim u Srbiji) i treba mu omogućiti da normalno posluje, da ima svoja prava, da može da ostvaruje prihode normalno i plaća na njih razuman porez, da može da ima socijalno, zdravstveno, penziono i sve ostalo. Ali to je potrebno definisati potpuno novim zakonom, koji kod nas nije čak ni u pripremi, iako je to kontradiktorno, sa obzirom da smo po broju frilensera treći u Evropi, a među prvih 10 država u svetu.

U našem slučaju se na osnovu Zakona o porezu na dohodak građana frilenserima na silu naplaćuje zdravstveno osiguranje i PIO koje nisu imali i staž koji im neće biti upisan, a pritom su i dalje nezaposlena fizička lica bez ikakvih radnih prava. Zapravo, ono što treba da se desi je novi zakon o poslovanju na internetu, a to se neće desiti ukoliko se MI SAMI ne IZBORIMO za njega.

Mi nismo krivi za to što zakon ne postoji. Kriva je država koja treba da donosi zakone i prepozna nova zanimanja, kao što postoje nova zanimanja u školama (Multimedija, Grafički dizajner, Programer) i druga koja su vezana za računare.

Proteklih nedelja smo od političara preko malih ekrana saznali smo kršili zakon jer nismo plaćali porez za koji nismo ni znali. Do juče smo bili heroji države po postignućima u svetu i hvalili su nas na sva zvona, a od danas nas zovu internet mafijašima i kriminalcima.
Premijerka Ana Brnabić se čak hvalila brojem frilensera u Srbiji, brzim rastom te zajednice, njihovim dostignućima i brojnošću na svetskoj sceni, a da nikada nije pomenula kako im važeći zakonski okvir nameće samo poreske obaveze, ali im ne daje odgovarajuća prava.

Poenta nije u izbegavanju poreza, traženju rupe u zakonu niti prelasku na paušal, nego u izvršavanju snažnog pritiska na državu da bi se naš status definisao i da bismo legalno radili, plaćali razuman porez definisan kategorijama i da bismo zauzvrat dobili neke benefite i mogli mirno da spavamo.

Nije ovde samo tema oporezivanje, nego naš celokupni status i pravo na rad kao građana ove zemlje, koje sad zakonski praktično nemamo, jer nema ni zakona koji reguliše rad preko interneta.

Frilenser treba da postane ravnopravan sa svim ostalim zaposlenima u ovoj zemlji, sa pravima koja njima pripadaju.

Ovde se radi o našem pravnom statusu i pravu na rad kao frilansera. Naravno da ćemo da plaćamo porez kad se naš status pravno definiše.

Frilensing je svuda u svetu legalan način poslovanja koji ova država nije pravno zakonski definisala. Sada na silu želi da nas umuva pod neke zakone koji naš status uopšte ne definišu, maltretira nas, pljačka ili čak pokušava da nas ukine.

Hajde da se svi zajedno udružimo i pomognemo ovoj državi, kakva god da je, da zakonski reguliše naš status, jer očigledno sama nije sposobna. Onda ćemo da plaćamo šta god treba.
I manite nas više raznoraznih seminara i webinara, raznoraznih računovođa koji sve znaju i pokušavaju da nas uteraju u postojeće zakonodavstvo jer mi tim postojećim zakonodavstvom uopšte nismo definisani.

Bukvalno ne postojimo. Mora se napraviti novi zakonski okvir koji će rad preko interneta jasno definisati, a to je suština cele priče.

Zajednica frilensera je kao samonikla šumica koja je rasla sporo i stidljivo, savijala se na vetru, prilagođavala se novim okolnostima i uticajima, rasla sve više i više, postala ogromna šuma, širila se i postajala sve gušća i raznovrsnija da bi je sada, nakon 19 godina, otkrile drvoseče sa željom da iskasape pola i prodaju trupce, jer su videli da se tu formirala nekakva vrednost.

Imaju sekire i testere, zakone, može im se. Nemojte seći ovu šumu, pustite je da još više raste, da se širi, zadovoljite se oporezivanjem i sečom njenog manjeg dela. Jer malo puta mnogo je mnogo. Negujte je i zalivajte, zaštitite od bolesti i imaćete više koristi nego ikada pre. A ukoliko posečete pola šume, a ne zasadite novu, malo koje drvo će početi da raste iz početka i trebaće im decenije da dođu na nivo na kojem su danas. Mnogi od razočarenja neće ni želeti više da rastu i budu deo ekosistema. U tom scenariju gube svi: i šuma i drvoseče.

AUTOR : UFP.RS

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Više nego što očekujete: POCO lansira potpuno novu zver za zabavu POCO M3

0
Poco-M3

POCO uspostavlja svoju globalnu nezavisnost predstavljanjem svog najnovijeg pametnog telefona, koji ima moćnu kameru, bateriju od 6,000 mAh i FHD+ displej

 

Nadograđujući svoju poznatu liniju pametnih telefona, POCO Global danas je objavio svoju nezavisnost kao i potpuno novi pametni telefon, POCO M3. Sa trostrukim podešavanjem kamere od 48MP, baterijom od 6000mAh, predivnim FHD+ ekranom i Qualcomm® Snapdragon™ 662 procesorom, POCO M3 je sledeći HIT uređaj za mlade ljubitelje zabave u pokretu.

POCO M3 prestavlja prvi nastup M-serije POCO Global-a: ulazak brenda u potpuno novu kategoriju.

 

POCO Nezavisnost brenda

Sa najnovijim lansiranjem, POCO Global uvodi novu eru kao nezavisni brend. Ovu značajnu prekretnicu omogućila je ogromna podrška njihove globalne baze obožavalaca, što je pomoglo brendu da postigne nekoliko značajnih dostignuća otkako je njihov početni POCO F1 uređaj predstavljen 2018. godine:

  • Brend je u roku od 3 godine ušao na više od 35 svetskih tržišta;
  • POCO F1 dostigao preko 2.2 miliona pošiljki*;
  • Sveukupno, brend je prodao preko 6 miliona* POCO telefona širom sveta.

“Ovi neverovatni rezultati označavaju ogromno odobravanje potrošačke filozofije brenda POCO – “sve što vam treba, ništa što vam nije potrebno, a mi smo i dalje usredsređeni na donošenje inovativne tehnologije potrošačima bez svih nepotrebnih dodataka.” rekao je Kevin Qiu, šef POCO Globala.

 

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

“Tamni podaci” takođe dgovorni za zagađenost vazduha širom planete!

0
Veritas

I dok se svet suočava sa pandemijom kakva nije skoro viđena u modernoj ljudskoj istoriji, zagađenje koje čovek stvara svakog dana opasno preti planeti na kojoj živimo. Zagađenje vazduha je svakako najkritičnije jer direktno utiče na sve ekosisteme stvarajući ozbiljan dizbalans.

Ako se čovek uskoro ne “pokrene” ozbiljno, prete nam ekološke katastrofe neviđenih razmera. Deo odgovornosti za korak koji nas deli od ekološke krize ozbiljnih razmera snose i takozvani tamni podaci. To su podaci koji se nikada ne koriste, a skladišteni su pa samim tim troše ogromnu količinu energije koja za posledicu ima emisiju ugljen-dioksida do koje zapravo nikad nije trebalo (i smelo) da dođe. Gde se krije potencijalno rešenje?

 

Stanje na terenu

Kompanija Veritas Technologies, globalni lider u zaštiti podataka i dostupnosti nedavno je uradila procenu koja kaže da će 6,4 miliona tona ugljen-dioksida biti nepotrebno lansirano u atmosferu do kraja ove godine kao posledica trošenja energije za napajanje strujom sistema za skladištenje podataka koji su nepotrebni i koji imaju tendenciju da i u narednim godinama dodatno oslobode tone štetnog ugljen-dioksida.

Rešenje se krije u adekvatnim strategijama za upravljanje podacima, kao i korišnjenju posebnih softverskih alata koji imaju mogućnost da osbode data centre od tamnih podataka.

Statistika, kao i istraživanja kompanije Veritas Technologies kažu da u proseku čak 52% svih podataka koji se čuvaju su tamni podaci, koji pored toga što nemaju nikakvu upotrebnu vrednost dodatno opterećuju prostor za čuvanje ključnih tj. funcionalanih digitalnih informacija. Logično kao posledica toga javlja se i viša cena održavanja istih, odnosno prostora na kojim su tamni podaci skladišteni.

Ekološki momenat je takođe ugrožen jer sa rastom utroška energije raste i emisija štetnog uglen-dioksida u atmosferi. Ipak, ono što je najviše zabrinjavajuće jesu nova istraživanja koja kažu da će u periodu do 2025 godine svet uskladištiti čak 175 ZB terabajta digitalnih podataka. U tom scenariju, ako se ništa ključno ne preduzme lako se može doći do nevorovatnih 91 ZB mračnih podataka. Zabrinjavajuća je i činjenica da većina kompanija apsolutno ne vodi nikakvu brigu o tamnim podacima, kao i da trenutno ne razmišlja ozbiljno na tu temu.

Na infografiku sa ovog linka jasno se može videti koje benefite donosi redukcija takozvanih crnih podataka.

Moguće rešenje

Pomenuta kompanije je definisala najbolje prakse koje će omogućiti organizacijama širom sveta ne samo da sa poverenjem obrišu podatke, već i da smanje troškove i ojačaju usaglašenost:

Identifikovanje svih skladišta podataka i sticanje uvida: mapiranje podataka, otkrivanje podataka, kao i njihova vidljivost su prvi koraci u razumevanju toka informacija u organizaciji. Ovo je u osnovi ključno za kompanije jer svaka problematika ako se dobro sagleda lakše može i da se reši.

– Osvetljavanje tamnih podataka: Proactive Data Management ovde može mnogo da pomognejer omogućava organizacijama da sagledaju infrastrukturu za podatke, skladišta i rezervne kopije, da preuzmu kontrolu nad rizicima u vezi s podacima i da donose informisane odluke o tome koje podatke mogu da izbrišu bez bilo kakve sumnje.

– Automatizovanje otkrivanje i rutine za sticanje uvida u podatke: automatizacija, praćenje i kreiranje izveštaja o prisutnosti tamnih podataka jesu dobar put ka rešavanju ovog problema.

– Umanjivanje i postavljanje kontrole oko podataka: minimalizacija podataka i ograničavanje namene obezbeđuju da organizacije smanje količinu podataka koji se skladište i da se pobrinu da ono što se zadržava bude direktno povezano s namenom za koju je prikupljano. Klasifikacija i brisanje nerelevantnih informacija su kamen temeljac u borbi protiv tamnih podataka.

– Nadgledanje da biste osigurali kontinuirano pridržavanje pravila za usaglašenost sa standardima: pravila usaglašenosti kao što je GDPR uvode dužnost svih organizacija da prijavljuju određene vrste curenja podataka relevantnom nadzornom organu, a u nekim slučajevima i pojedincima. Kompanije su u obavezi da se prdržavaju GDPR odredbi.

Više o kompaniji Veritas Technologies možete saznati na ovom link-u

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Palmerworm: Špijunska banda cilja medije, finansijske i druge sektore

0
tkrio je novu špijunsku kampanju
Foto: pexels.com

Kompanije u Japanu, na Tajvanu, u SAD i Kini žrtve bande

Tim lovaca na pretnje iz Symanteca, divizije Broadcoma, otkrio je novu špijunsku kampanju koju sprovodi Palmerworm grupa (poznata i pod imenom BlackTech) koja koristi potpuno novi paket prilagođenog malvera i cilja organizacije u Japanu, na Tajvanu, u SAD i Kini.

Napadi su se dogodili 2019. godine, a nastavili su se i u 2020. godini, ciljajući organizacije u sektorima medija, građevinarstva, inženjeringa, elektronike i finansija. Primetili smo da je grupa koristila prethodno nepoznat malver u tim napadima.

U ovoj kampanji, Palmerworm koristi kombinaciju prilagođenog malvera, alata s dvostrukom namenom i living off the land taktiku (taktika u kojoj napadači koriste softver i alate koji već postoje u okruženju žrtve). Palmerworm grupa je aktivna barem od 2013., dok je prva aktivnost u ovoj kampanji zabeležena avgusta 2019. godine.

Taktika, alatke i procedure

Primećeno je da Palmerworm u ovim napadima koristi kako alate s dvostrukom namenom, tako i prilagođeni malver.

Među porodicama prilagođenog malvera koje smo videli da koriste, našli su se:

•Backdoor.Consock
•Backdoor.Waship
•Backdoor.Dalwit
•Backdoor.Nomri

Nije primećeno da je grupa koristila ove malver porodice u prethodnim napadima – moguće je da su to novorazvijeni alati, ili evolucija starijih Palmerworm alata. Malver koji je Palmerworm koristio u prošlosti uključivao je:

•Backdoor.Kivars
•Backdoor.Pled

Prilagođeni malver koji je grupa koristila u ovoj kampanji nije poznat od ranije, ali drugi elementi napada imaju sličnosti sa prošlim Palmerworm kampanjama, što nas dovodi do zaključka da ista grupa sprovodi ovu kampanju.

Pored četiri pomenuta backdoora, takođe smo primetili da grupa koristi prilagođeni loading alat i alat za izviđanje mreže, koje Symantec detektuje kao trojanca i Hacktool.

Grupa je takođe koristila nekoliko alata dvostruke namene, uključujući:
•Putty – može se koristiti za daljinsko pristupanje, kako bi se izvukli podaci i poslali napadačima
•PSExec – legitiman Microsoftov alat koji napadači mogu da zloupotrebe za bočno kretanje kroz mrežu žrtve
•SNScan – ovaj alat se može koristiti za izviđanje mreže, za pronalaženje drugih potencijalnih meta na mrežama žrtave
•WinRAR – alatka za arhiviranje koja se može koristiti za komprimovanje datoteka (potencijalno radi lakšeg slanja nazad napadačima) kao i za izdvajanje datoteka iz zipovanih foldera.

Sve ove alate sa dvostrukom namenom često eksploatišu maliciozni akteri poput Palmerworma, a primećeno je i to da APT grupe (Advanced Persistent Threat – napredne perzistentne pretnje), poslednjih godina sve više koriste living off the land taktiku uz korišćenje alata sa dvostrukom namenom.

Ovi alati obezbeđuju napadačima dobar stepen pristupa sistemima žrtava bez potrebe da kreiraju komplikovani prilagođeni malver koji se lakše može povezati s određenom grupom.

U ovoj kampanji, Palmerworm takođe koristi ukradene sertifikate za potpisivanje kôda kojim potpisuju svoj payload, što čini da payload izgleda legitimnije, a samim tim i da ga bezbednosni softver teže otkriva.

Od ranije je poznato javnosti da je Palmerworm koristio ukradene sertifikate za potpisivanje kôda u prethodnim napadačkim kampanjama.

Nismo utvrdili koji je vektor infekcije Palmerworm koristio za dobijanje inicijalnog pristupa mrežama žrtava u ovoj kampanji, ali znamo da je u prošlosti grupa koristila ciljane, “spear-phishing” imejlove kako bi obezbedila pristup mrežama žrtava.

Žrtve

Symantec je identifikovao više žrtava u ovoj kampanji, u brojnim industrijama, uključujući medije, građevinarstvo, inženjering, elektroniku i finansije. Sve medijske, elektronske i finansijske kompanije bile su stacionirane na Tajvanu, sedište inženjerske kompanije bilo je u Japanu, a građevinska kompanija u Kini. Očigledno je da Palmerworm ima veliko interesovanje za kompanije u ovom regionu istočne Azije.

Takođe smo posmatrali aktivnosti Palmerworm grupe u SAD, međutim, nismo uspeli da identifikujemo sektor kompanija koje su bile na meti.

Aktivnosti Palmerworma prvi put su primećene u avgustu 2019. godine, kada je aktivnost uočena na mreži tajvanske medijske kompanije i građevinske kompanije u Kini. Grupa je ostala aktivna na mreži te medijske kuće godinu dana, a aktivnost na nekim mašinama u toj zemlji nedavno je zabeležena u avgustu 2020. godine.

Palmerworm je takođe nekoliko meseci bio prisutan na mrežama građevinske i finansijske kompanije. Međutim, grupa je provela samo nekoliko dana na mreži japanske inženjerske kompanije u septembru 2019. godine, a nekoliko nedelja na mreži jedne kompanije za elektroniku u martu 2020. godine. Provela je oko šest meseci na jednoj od američkih mašina na kojima smo posmatrali aktivnost.

Grafikon 1: Vreme koje je Palmerworm proveo na mrežama kompanija u različitim sektorima variralo je od godinu dana do samo nekoliko dana

Finansije, mediji i građevinska industrija, čini se, predstavljaju sektore od najvećeg interesa za Palmerworm u ovoj kampanji. Ranije je bilo prijava Palmerworm napada na medijski sektor.

Šta napadači žele?

Iako se ne može videti šta je Palmerworm izvukao od ovih žrtava, smatra se da se radi o špijunskoj grupi i najverovatnije joj je motiv krađa informacija od ciljanih kompanija.

Kako da znamo da je ovo Palmerworm?

Iako prilagođeni malver koji je korišćen u ovom napadu nije malver koji je Palmerworm ranije koristio, neke od uzoraka identifikovanih u ovom istraživanju drugi vendori detektuju kao PLEAD, a to je poznata Palmerworm (Blacktech) porodica malvera. Takođe smo otkrili i korišćenje infrastrukture koja je ranije pripisivana Palmerwormu.

Korišćenje alata dvostruke namene od strane grupe takođe je viđeno u prethodnim kampanjama u kojima je Palmerworm identifikovan kao akter, dok je lokacija njenih žrtava takođe tipična za geografsku regiju koju je Palmerworma ciljao tokom pređašnjih kampanja. Upotreba ukradenih sertifikata za potpisivanje kôda takođe je primećena u prethodnim napadima Palmerworma. Svi ovi faktori jasno govore da ovu aktivnost možemo pripisati Palmerwormu.

Symantec ne pripisuje Palmerwormovu aktivnost bilo kojoj specifičnoj geografskoj regiji, međutim tajvanski zvaničnici su javno izjavili da veruju da Blacktech, koji mi vodimo pod imenom Palmerworm, ima podršku kineske vlade.

Zaključak

APT grupe su i dalje veoma aktivne u 2020. godini, a upotreba alata dvostruke namene i „living off the land“ taktike čini sve težim otkrivanje njihove aktivnosti. To naglašava potrebu za sveobuhvatnim bezbednosnim rešenjem koje je sposobno da otkrije ovu vrstu aktivnosti.

Zaštita

Trenutno su dostupne sledeće mere zaštite za klijenata od Palmerworm aktivnosti:

•Backdoor.Consock
•Backdoor.Waship
•Backdoor.Dalwit
•Backdoor.Nomri
•Backdoor.Kivars
•Backdoor.Pled
•Hacktool (alat za hakovanje)
•Trojan Horse (Trojanski konj)

Tim lovaca na pretnje čini grupa stručnjaka za bezbednost unutar Symanteca čija je misija da istražuju ciljane napade, doprinesu unapređenju zaštite u Symantec proizvodima i prezentuju analize koje pomažu klijentima da adekvatno odgovore na napade.

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Total Productive Maintenance – Totalno produktivnim održavanjem do 0 zastoja

0
Lean TPM 

U vreme aktuelne pandemije optimizacija poslovnih/proizvodnih procesa može biti ključni faktor u opstanku i napredovanju preduzeća. Mnogi top menadžeri zenemaruju činjenicu da dobro optimizovani poslovni procesi znače siguran put ka uspehu preduzeća.

Iz domaće kompanije Tecor Lean & Kaizen Consulting kao dobar primer kako može da se ide napred i u situacijama kada je globalna privreda ugrožena navode brojne svetske kompanije koje su uspele da svojim visokim stepenom organizovanja i u ovo vreme pandemije ostvare zavidan rast i učvrste svoje pozicije na tržištu.

Kako tvrde, Lean filozofija a posredstvom Lean alata im je u tome najviše pomogla. Među njima ponajviše Total Productive Maintenance.

Lean TPM 

Lean TPM (Total Productive Maintenance) uključuje sposobnosti svih zaposlenih i fokusira se na poboljšanje ukupne efikasnosti poslovanja eliminacijom gubitaka, smanjenjem troškova, kvarova, defekata, zastoja i sl. Cilj TPM-a je da se značajno poveća produktivnost dok se, istovremeno, povećavaju moral zaposlenih, kao i samo zadovoljstvo poslom.

TPM dovodi održavanje u fokus kao neophodan i vitalno važan deo posla kako bi se neplanirano održavanje svelo na minimum. Uključivanje operatera u održavanje sopstvene opreme, naglašava autonomno, proaktivno i preventivno održavanje.

Ukupno produktivno održavanje zahteva fokus na celokupnom sistemu održavanja, od dizajna opreme do strategija održavanja imovine. Oprema treba da bude dizajnirana da može da se održava „besplatno“, što je više moguće.

Poboljšanja u tehnikama održavanja treba sprovoditi gde god je to moguće. Preventivne i prediktivne strategije održavanja treba sprovesti da bi se eliminisalo reaktivno odnosno korektivno održavanje.

Lean TPM naglašava sve aspekte proizvodnje, jer želi da uključi održavanje u svakodnevnom poslovanju. Da bi se ovo izvelo, održavanje performansi je važan faktor prilikom procene učinka poslova.

Jedan od najvažnijih indikatora ukupnog produktivnog održavanja je Overall Equipment Effectiveness (OEE).

To je mera dostupnosti, efikasnosti rada i stope kvaliteta. Kao takva, oprema koja se kvari, koja staje, koja radi na nivou ispod maksimuma kapaciteta ili oprema koja proizvodi škart ili defekte postaje otkrivena i analizirana kada se utvrđuje OEE.

TPM alati predstavljaju osnovu svake Lean organizacije.

Zapravo nemoguće je pričati o Just in time proizvodnji ukoliko nam je oprema nepouzdana.

Ilustracija: Pre TPM-a
Ilustracija: Pre TPM-a

Motivi TPM-a

1. Produžavanje životnog ciklusa mašina i opreme za poboljšanje ukupnih performansi,
2. Poboljšanje produktivnosti od visoko motivisanih radnika koja se postiže proširenjem posla i
3. Upotreba dobrovoljnih malih grupnih aktivnosti za identifikaciju uzroka grešaka, poboljšanja i modifikaciju opreme.

Ciljevi TPM-a

Najveća razlika između TPM-a i drugih koncepata je da su operateri tu da se uključe u proces održavanja. Koncept “JA (Proizvodni operateri) rukovodim, TI (odeljenje za održavanje) popravljaš” više nije održiv a praksa je pokazala i da je prevaziđen.

Osnovni ciljevi TPM-a:

1. Stremljenje ka postizanju Zero Defects, Zero Failures i Zero Accidents u svim funkcionalnim oblastima organizacije,
2. Uključivanje osoblja na svim nivoima organizacije i
3. Formiranje različitih timova za smanjenje nedostataka i samoodržavanje.

Ilustracija: Posle TPM-a
Ilustracija: Posle TPM-a

Direktne i indirektne koristi TPM-a:

  • povećanje produktivnosti i OPE – Overall Plant Effectivness,
  • smanjenje reklamacija korisnika,
  • smanjenje proizvodnih troškova i troškova održavanja,
  • smanjenje stope defektnih proizvoda,
  • smanjene broja povreda na radu,
  • praćenje kontrole zagađenja…

Više o TPM, kao i kompaniji Tecor Consulting možete saznati na ovom link-u

 

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Dešavanja