Monday, June 16, 2025
Home Blog Page 851

15-godišnja ćerka prodata za 1.080e

0
urbanstandard_osnovna

Sisačka policija vodi istragu protiv bračnog para iz Siska koji je svoju 15-godišnju ćerku prošli mesec prodao za 1.080 evra ocu i sinu iz sela Orle.
Bračni par iz Siska, 38-godišnji Siščanin i njegova 32-godišnja nevenčana žena svoju 15-godišnju ćerku prodali su 69-godišnjem ocu i njegovom 34-godišnjem sinu iz sela Orle, kako bi im bio oprošten duga od 5.000 kuna za kupovinu konja, a još su dobili 3.000 kuna (oko 400 evra).
Njih dvojica su krajem februara iz sela Orle došli u Sisak kako bi po dogovoru odveli 15-godišnjakinju od njezinih roditelja.
Za devojku je bila namenjena funkcija prisilnog rada i služenja, odnosno ona je trebala postati rob te familije.
Cena đevojke bila je opraštanje duga od 5.000 kuna (674 evra) od kupovine konja, pa su devojčinim roditeljima isplatili još 3.000 kuna (405 evra), što je ukupno 8.000 kuna ili 1.080 evra.
Policijska uprava sisačko-moslavačka saopštila je da će svo četvoro uhaššenih uz krivičnu prijavu zbog krivičnog dela trgovanja ljudima i ropstva danas biti dovedeni istražnom sudiji Županijskog suda u Sisku.
Izvor: Tanjug
Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Vino – hrana za dušu

0
urbanstandard_osnovna

Još pre 5.000 godina narodi drevnog Egipta koristili su vino kao lek, mešajući ga sa pojedinim lekovitim travama. Do ovog otkrića došli su istraživači sa američkog univerziteta u Pensilvaniji pomoću biomolekularne analize taloga iz dve amfore za vino.

Prvi sud, koji potiče iz 3150. pre n.e, sadržao je mešavinu lekovitih trava, matičnjaka, korijandra, nane, žalfije i smole četinara.  Druga amfora, iz petog veka naše ere, sadržala je vino “obogaćeno” smolom bora i ruzmarinom.
Iz starih papirusa saznajemo da su te trave obilato korišćene zbog svojih lekovitih svojstava u lečenju raznih oboljenja kao što su želudačni bolovi i herpes.  Vođa istraživačkog tima dr Patrik Mekgovern kaže da su vino i druga alkoholna pića u to vreme upotrebljavani za spravljanje raznih lekovitih napitaka za spoljnu i unutrašnju upotrebu.

Otkriće američkih naučnika potvrđuje stanovište savremene medicine da umereno konzumiranje vina pozitivno utiče na zdravlje zahvaljujući prisustvu resveratrola, antioksidansa koji štiti kardiovaskularni sistem.
Vino je, takođe, poznato da produžuje život jer je u stanju da odloži starenje ćelija zbog čega je uvek važilo za napitak bogova.

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Centru za matične ćelije 5,2 miliona

0
urbanstandard_osnovna

Za nabavku opreme za Centar za matične ćelije u Kragujevcu, prvi takve vrste u Jugoistočnoj Evropi i izgradnju zgrade gde će biti smeštene moderne laboratorije obezbeđeno je oko 5,2 miliona evra, izjavio je danas ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Djelić.
“Ministarstvo je obezbedilo 80 odsto od tog iznosa, a preostala sredstva grad Kragujevac i Medicinski fakultet”, rekao je Djelić prilikom potpisivanja Protokola o realizaciji i finansiranju nabavke opreme i dogradnji Medicinskog fakulteta sa oko 4.000 metara kvadratnih.
Ministar je Protokol potpisao sa gradonačelnikom Kragujevca Veroljubom Stevnovićem i dekanom kragujevačkog Medicinskog fakulteta Nebojšom Arsenijevićem.
Ocenjujući da će Srbija izgradnjom tog centra postati značajan igrač na polju nauke u 21. veku ministar Djelić je izrazio nadu da će oprema biti nabaljena, a zgrada završena do leta 2012. godine.
“Povratak u Srbiju svetskog genetičara Miodraga Stojkovića, koji je i idejni nosilac projekta Centra za matične ćelije, šalje poruku našim naučnicima u svetu da povratak mozgova nije samo cilj, već i realnost”, naveo je Djelić.
Uz napomenu da će na proleće biti raspisan tender za izvođača radova, on je kazao da će u tom centru raditi 25 naučnika iz Kragujevca i rasejanja, ali i stranaca, te najavio da će Ministarstvo do 2014. godine u naučno – tehnološku infrastrukturu investirati 400 miliona evra.
Genetičar i redovni profesor Medicinskog fakulteta Stojković izrazio je zadovoljstvo što su obezbeđena sredstva i ocenio važnim današnji događaj, jer se stvaraju uslovi da naučnici rade.
Prema njegovim rečima, razvoj Centra u Kragujevcu trebalo bi da omogući primenu matičnih ćelija u lečenju neurodegenreativnih i autoimunih bolesti, kao što su oštećenja kičmene moždine, parkinsova i šećerna bolest.
“Ovo je šansa da uđemo u ravnopravan odnos sa drugim centrima u Evropi”, rekao je Stojković i dodao da će u “narednih 10 godina vrednost tog centra biti daleko veća od sadašnjih 5,2 miliona evra”.
Gradonačlenik Kragujevca  je ocenio da je izgradnja Centra najvažniji projekat u narednoj godini, a dekan Medicinskog fakulteta Asenijević je ukazao da je taj fakultet saradnjom sa Stojkovićem i osnivanjem Centra za matične ćelije u tehnološkom smislu u razvoju preskočio decenije.
Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Digitalizacija presudila arapskom svetu

0
urbanstandard_osnovna

Igra mačke i miša između demonstranata i vlada na Bliskom istoku i u Severnoj Africi ne odvija se samo na ulicama i trgovima u Kairu.

Mladi digitalni revolucionari koriste društvene mreže da podele svoja iskustva i inspirišu potencijalne aktiviste širom regiona – tzv. “oslobodilačka tehnologija”.

Pritom, ne treba zaboraviti važnu činjenicu da se čitav region  suočava sa rastućom stopom nezaposlenosti i ogromnim demografskim promenama, zbog kojih je velika većina stanovništva mlađa od 35 godina.

Zato su neki režimi, uključujući egipatski, ograničili pristup Internetu i mobilnim telefonima kada su shvatili da se glas protesta daleko čuje zahvaljujući društevnoj mreži i Internetu.

Kada su videli kakva je sudbina zadesila egipatskog predsednika Hosnija Mubaraka i predsednika Tunisa Zina el Abidina Ben Alija, neki lideri u regionu, koji su ranije bili protiv reformi, sada trguju ustupcima i cenjkaju se kao da su na nekom arapskom bazaru.

Sposobnost običnih arapskih građana da izazovu takvu vrstu promene dovela je do stvaranja potpuno nove svesti da je moguće menjati svet i nivo solidarnosti što je mnoge iznenadilo.

I zato, iako se eho događaja u Egiptu prolama kroz čitav region, neki stručnjaci upozoravaju da bi bilo pogrešno primenjivati “teoriju domino efekta” i pretpostaviti da će režimi u arapskim državama nastaviti da padaju.

Kako je javila američka televizija Si-En-En(CNN), Emil Hokajem iz Međunarodnog instituta za strateška istraživanja kaže da su Tunis, Egipat i Jemen zvanično republike, gde su se lideri smenjivali dovođenjem sopstvene dece na vlast, izazvajući bes i nezadovoljstvo stanovništva koje je lišeno svih privilegija.

Monarhije, poput onih u Maroku, Jordanu i Saudijskoj Arabiji, i dalje imaju snažne plemenske veze i određeni stepen legitimiteta, zbog čega postoji manja verovatnoća da u tim zemljama izbiju pobune.

Međutim, autor knjige “Kako upravljati svetom” Parag Kana kaže da “domino” efekat možda ne bi bila loša stvar.

“Zamenjivanje autokratije demokratijom i ideologije pragmatizmom predstavljalo bi ogroman korak napred za veliki deo arapskog sveta. Zato treba da pozdravimo osvit novog doba. Ovo je neka vrsta svežeg, mladog, sekularnog arabizma koji bi

Zapad trebalo da podrži i oslobodi Arape iz zagrljaja autokrata i teokrata”, smatra Kana.

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Žvakanje koke u UN, biće legalizovano?

0
urbanstandard_osnovna

Bolivija u Ujedinjenim nacijama pokrenula inicijativu da se legalizije žvakanje lišća biljke koke od koje se inače proizvodi kokain

– “Koka je simbol naše kulture, našeg identiteta i to hiljadama godina”, objašnjava predsednik Evo Morales

Predsednik Bolivije Evo Morales AP Foto/ Juan Karita

Legalizacija žvakanja lišća koke, biljke od koje se proizvodi kokain, Bolivija je pokrenula u Ujedinjenim nacijama.
“Žvakanje lišća koke ne treba više da bude zabranjeno. I jedna studija UN je 1995. godine pokazala da lišće te biljke nema negativan efekat. Na Andima to se praktikuje već pet hiljada godina”, kaže predsednik Bolivije Evo Morales.
Korišćenje lišća koke je zabranjeno 1961. godine u okviru dogovora borbe protiv teških droga: heroina, kokaina i opijuma.
Ali mnogi Bolivijci se na to ne osvrću i masovno koriste to lišće kako bi ublažili glad i, kako veruju, izlečili neke bolesti.

Krajem januara, hiljade Indijanaca je izašlo na ulice La Paza, kako bi podržali inicijativu svog predsednika koji je, pre nego što je  postao šef države, bio farmer i podizao tu biljku.
Amandman na konvenciju o zabrani narkotika može biti usvojen samo  -konsenzusom. On će se inače naći na dnevnom redu u Ujedinjenim nacijama sredinom ovog meseca na sastanku Ekonomskog i socijalnog saveta UN u Zzenevi.
Kako će se završiti ova diplomatska inicijativa Bolivije, to još nije jasno.
Prema izjavi ambasadora te zemlje u UN Pabla Solona, Amerika, Britanija i Ssvedska su već najavile da su protiv slobodnog žvakanja lišća koke.
Nasuprot tome, inicijativu će podržati Španija, Egipat, Kolumbija i Makedonija. Druge zemlje se zasad javno ne izjašnjavaju.

U Vašingtonu inače optužuju Boliviju da je treća u svetu po količini proizvedeno kokaina. U La Pazu, međutim, odbacuju te optužbe. Ambasador Solon tvrdi da se njegova zemlja bori protiv klasičnih narkotika.
Žvakanje lišća biljke koka u Boliviji je duboko ukorenjeno u kulturi tamošnjih urođenika, ne samo u toj zemlji nego uopšte u regionu Anda. Ona se milenijumima koristi kao blagi stimulans i “sveta ” medicinska biljka.
“Kako je moguće da list koke, koja je simbol našeg identiteta i identiteta naših predaka, bude prokazan”, pita se predsednik Morales.
U Boliviji kažu da su oni protiv proizvodnje kokaina. Kako bi stala na put ovoj zabrani, jedna domaća firma je počela proizvodnju specijalnog gaziranog pića “Koka brinko”, koje se pravi na bazi lišća koke. U njoj se nadaju da će taj napitak biti konkurencija američkoj “koka koli” čiji sastav takođe zbunjuje mnoge korisnike.

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

83. Dodela oskara Oscar-a

0
urbanstandard_osnovna

Ovogodišnja, 83. dodela nagrada američke filmske akademije, koja je prošle noći održana u Kodak teatru u Los Anđelesu, nije donela veća iznenađenja.

Glavnu nagradu, Oskara za najbolji film osvojila je britanska istorijska drama ”Kraljev govor” Toma Hupera koja je nominovana u 12 kategorija.

Priča o monarhu koji uspeva da savlada mucanje uz pomoć neortodoksnih metoda jednog glumca kome to postaje životna uloga, pobrao je još tri prestižna trofeja – za najbolji originalni scenario, najboljeg reditelja i najbolju mušku ulogu koji je otišao u ruke izvanrednom Kolinu Firtu.

Firt, kome je Oskar izmakao prošle godine za ulogu u filmu prvencu Toma Forda ”Samac” (The Single Man), bio je favorit od samog početka. Primajući nagradu, on se našalio rekavši da ”ima osećaj da je dosegao vrhunac u karijeri”.

Ni u ženskoj kategoriji nije bilo iznenađenja. Kao što se i očekivalo Oskara je osvojila Natali Portman za ulogu paranoične  balerine u ”Crnom labudu” Darena Aronofskog.

Mlada glumica, koja je raznežila publiku svojim stomakom trudnice, zahvalila se ”svom suprugu, ljubavi svog života”, koreografu Benžaminu Milpjeu kojeg je upoznala na snimanju ”Crnog labuda” i francuskom reditelju Liku Besonu koji ju je otkrio u filmu ”Profesionalac”.

Oskar za epizodnu ulogu kako u muškoj tako i u ženskoj konkurenciji otišao je u ruke glumcima sportske drame ”Bokser” Dejvida O. Rasela,      Kristijanu Bejlu i Melisi Leo koja će ostati zapamćena po tome što je opsovala dok se zahvaljiva na nagradi koju joj je uručio legendarni Kirk Daglasa.

Drugi veliki favorit uz ”Kraljev govor”, filmska priča o nastanku Fejsbuka ”Društvena mreža” Dejvida Finčera morao je da se zadovolji nagradama za najbolju montažu, najbolji adaptirani scenario (za Arona Sorkina) i najbolju muziku.

Najveći gubitnik večeri je avanturistički vestern braće Koen ”Čovek zvani hrabrost” sa Džefom Bridžisom u glavnoj ulozi koji je uprkos 10 nominacija i sjajnih kritika, otišao je praznih ruku.

Oskara za najbolji strani film ponelo je dansko ostvarenje ”U boljem svetu” Suzane Bir, dok je ”Priča o igračkama 3” nagrađen u kategoriji najboljeg animiranog filma, što je četvrti Oskar za redom za studio Piksar. Simpatični crtać je dobio i Oskara za najbolju originalnu pesmu.

”Alisa u zemlji čuda” Tima Bartona, koji je osvojio prvu statuetu večeri za najbolju scenografiju, poneo je i Oskara za najbolji kostim, a psihološki, naučnofantastični triler ”Početak” Kristofera Nolana prisvojio je četiri tehničke nagrade (z kameru, montažu zvuka, miks zvuka i vizuelne efekte).

Oskara u kategorijima kratkog i dokumentarnog filma osvojili su ”Strangers No More” Karen Gudman i Kirka Sajmona, odnosno ”Inside Job” Čarlsa Fergusona i Odri Mars.

Svečanost u Kodak teatru, u samom srcu Holivuda, počela je u 17.30 po američkom vremenu zanimljivom montažom isečaka iz  nominovanih filmova u koje su bili “umetnuti” domaćini večeri En Hatavej i Džejms Franko.

Mladi voditeljski par je tokom ceremonije izveo nekoliko plesnih numera i pesama, ali se, po oceni mnogih, nije najbolje snašao u ulozi zabavljača.

U uručivanju nagrada pomagala im je plejada zvezda poput Stivena Spilberga, Toma Henksa, Hju Džekmena, Nikol Kidman, Džoša Brolina, Skarlet Johanson, Metju Mekonahi, Kejt Blančet, Džud Lou, Robert Dauni Džunior, Dženifer Hadson, Ris Viterspun, Džastin Timberlejk I Havijer Bardem.

Nagrada Oskar, uručena u 24 kategorije, dodeljuje se od 1929. godine.

SVE NAGRADE NA 83. DODELI OSKARA

1. najbolji film: “Kraljev govor”

2. režija: Tom Huper “Kraljev govor”

3. glavna muška uloga: Kolin Firt “Kraljev govor”

4. glavna ženska uloga: Natali Portman “Crni labud”

5. sporedna muška uloga: Kristijan Bejl “Bokser”

6. sporedna ženska uloga: Melisa Lio “Bokser”

7. originalni scenario: Dejvid Sajdler “Kraljev govor”

8. adaptirani scenario: Aron Sorkin “Društvena mreža”

9. originalna muzika: Trent Reznor i Atikus Ros “Društvena mreža”

10. originalna pesma: Rendi Njuman – “We Belong Together” “Priča o igračkama 3”

11. kamera: Voli Pfister “Pocetak”

12. strani film: “U boljem svetu” Suzan Bir (Danska)

13. kratki animirani fil: Šon Ten i Endrju Ruman “The Lost Thing”

14. dugometražni animirani film: Li Ankrič “Priča o igračkama3”

15. snenografija: Robert Stromberg i Karen O’Hara “Alisa u zemlji čuda”

16. miks zvuka: Lora Hiršberg, Geri Ej. Riko i Ed Novik “Početak”

17. montaža zvuka: Ričard King “Početak”

18. šminka: Rik Bejker i Dejv Elsi “Wolfman”

19. kostim: Kolin Atvud “Alisa u Zemlji čuda”

20. kratki dokumentarni film: Karen Gudman i Kirk Sajmon “Strangers No More”

21. kratki igrani film: Luk Metini “God of Love”

22. dugometražni dokumentarni film: Čarls Ferguson i Odri Mars “Inside Job”

23. vizuelni efekti: Pol Franklin, Kris Korbould, Endrju Lokli i Piter Beb “Početak”

24. montaža: Angus Vol i Kirk Bakster “Društvena mreža”

Izvor: Tanjug

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Prezentacija projekta Kamengrada

0
urbanstandard_osnovna
U Višegradu prezentacija projekta Kamengrada
U Višegradu će danas biti predstavljen projekat grada od kamena – Kamengrada, a prezentaciji će, osim proslavljenog srpskog režisera Emira Kusturice i opštinskog rukovodstva, prisustvovati i predsednik Repubike Srpske Milorad Dodik i premijer Aleksandar Džombić.
Kusturica je rekao da će “Kamengrad” biti građen po njegovom idejnom konceptu, na lokaciji Ušće, pored mosta Mehmed paše Sokolovića u Višegradu.
Prostiraće se na 14.000 metara kvadratnih, odnosno 1,75 hektara, a u njegovom sastavu biće više od 50 kamenih kuća, crkva, pozorište, dućani, mehane, pijaca i marina za ploveće objekte.
Kusturica je u izjavi Radiju RS rekao da će sve kuće biti građene od najsavremenijih građevinskih materijala, a oblagaće ih kamenom sa starih kupljenih i napuštenih kuća po Hercegovini.
On je potvrdio da će, nakon konačnog završetka projekta, prvi radovi početi na Vidovdan ove godine.
Prema njegovom mišljenju, do kraja građevinske sezone biće izgrađena glavna ulica i dve zgrade za smeštaj lokalne uprave.
“Sve ovo će se realizovati zahvaljujući svesrdnoj podršci predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, mojoj upornosti da izgradimo grad od kamena koji će pomalo ličiti na Trebinje, Dubrovnik i Istanbul, ali i načelnika višegradske opštine Tomislava Popovića koji se zalaže da se naše ideje ostvare”, naglasio je Kusturica.
Srpski režiser je naglasio da će izgradnjom Kamengrada, Višegrad biti još lepši i “stariji” grad.
“Ovim projektom pokušaćemo da napravimo jedan vremeplov, da oživimo nevidljive likove iz dela Ive Andrića, koji i sad tumaraju po našim mislima, i smestimo ih u prostor po kome su, više od tri veka, tumarali i bitisali”, rekao je Kusturica.
Načelnik opštine Višegrad Tomislav Popović rekao je da će gradnja Kamengrada početi povodom obeležavanja jubileja 50 godina od uručivanja Nobelove nagrade književniku Ivi Andriću i da će njegovom izgradnjom grad na Drini i Rzavu postati kulturna prestonica na širem regionu.
“Višegrad, pored Ćuprije na Drini, manastira Dobrun, Višegradske banje i legendarnog ‘ćire’ dobiće još jednu turističku destinaciju neprocenjive vrednosti”, konstatovao je Popović.
Kamengrad će biti i scenografija za predstojeći Kusturičin film “Na Drini ćuprija”.
Izvor: Tanjug
Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Pivo kroz vekove

0
urbanstandard_osnovna

Zlatninektаr gotovo devet milenijumа je verni prаtilаc rаzvojа čovečаnstvа, а svojom ulogom uticаo je nа mnoge držаve i njihove kulture. Kod većine pivаrа postoji zаjedničko verovаnje dа je bаš pivo – dаr bogovа.

Poreklo ovog аlkoholnog pićа skriveno je u “mаgli vremenа”. Od čegа su ljudi prаvili pivo kroz vekove, zаvisilo je od togа koje su im žitаrice i plodovi bili dostupni. Afrikаnci su prvo pivo prаvili od šećerne trske i prosа, dok su Kinezi u istom periodu imаli dаleko nаpredniju tehnologiju, а nаpitke su proizvodili od pirinčа i prosа. U Lаtinskoj Americi nаstаlo je prvo tаmno pivo koje se dobijаlo od korenа mаniokа i prženih žitаricа. Indijаnske žene žvаkаle bi jezgro kukuruzа, а potom bi tаkvu smesu mešаle sа vodom i ostаvljаle dа fermentirа (ovаkvo pivo i dаnаs se proizvodi u nekim delovimа plаnete).

SASTAV

Po Nemаčkom zаkonu o pivu iz 1516. godine, ono sme dа sаdrži jedino ječmeni slаd, hmelj i vodu. Početkom dvаdesetog vekа to je dopunjeno pivskim kvаscem, zа koji ljudi još nisu znаli u vreme kаdа je zаkon pisаn. Ovа četiri sаstojkа obаveznа su u većini vrstа pivа, а nekа specijаlnа sаdrže i druge sаstojke poput voćа, kаrаnfilićа, korijаnderа, čokolаde…

Slаd predstаvljа srce i dušu pivа. On je fаktor koji određuje osobine pivа – ukus, boju, gustinu i jаčinu. Dobijа se tаko što se ječаm potаpа u vodu i drži dok ne proklijа, а zаtim se suši i prži.

Zа specifičаn ukus i miris zаdužen je hmelj, аli primenu je nаšаo i kаo prirodni konzervаns. NJime se dobijаju kiseline koje sаdržаju dаju gorčinu, dok njegovа uljа obogаćuju osoben biljni ukus.

Zаhvаljujući nаučnicimа Luju Pаsteru i Emilu Hаnsenu početkom prošlog vekа zа jаčinu i prirodno “gаzirаnje” ulogu je dobio kvаsаc. On “otimа” šećer iz pivа i pretvаrа gа u аlkohol i ugljen-dioksid.

Poslednji u lаncu bitnih sаstojаkа je vodа. Oko nje stručnjаci nisu ni do dаnаs nаšli “zаjednički jezik”. Jedni tvrde dа onа uopšte nije bitnа, već je sаmo vаžno dа bude bаkteriološki isprаvnа. Oni drugi, pаk tvrde dа je onа nаjvаžnijа kаrikа, jer se nа osnovu meke i tvrde vode dobije određenа vrstа pivа.

KONZUMACIJA

Dа bi se potpuno uživаlo u omiljenom nаpitku, potrebno je dа i temerаturа bude prilаgođenа. Profesionаlni degustаtori preporučuju, zаvisno od vrste i jаčine pivа, dа se pije od 5 do 13 stepeni Celzijusove skаle, а pojedinа čаk i nа 22 stepenа.

Dа bi pivo, dok se pije, duže vreme zаdržаlo svoj kvаlitet, odnosno temperаturu kojа je optimаlnа zа određenu vrstu, nаjpogodnije su čаše koje imаju debelo stаklo. Odličаn su izolаtor od spoljаšnje temperаture i zbog togа su krigle veomа populаrne. Atrаktivne su i stаklene posude sа stаlkom, jer sprečаvаju dа rukа kojа drži čаšu greje tečnost.

Jedаn od posebnih “specijаlitetа” pivа je penа, kojа puno utiče nа opšti utisаk. Onа sprečаvа zаgrevаnje i nаlаzi se kаo izolаtor od spoljаšnje sredine, а tаkođe dаje i neophodnu gorčinu, ukus pivskog kvаscа i miris.

VRSTE PIVA

Generаlno svа pivа se dele nа dve osnovne vrste: “lаgeri” i “ejlovi”. Osnovnа rаzlikа između ovih vrstа je u sаmom procesu proizvodnje i onа se određuje nа osnovu tipа pivskog kvаscа koji se koristi, kаo i od temperаture procesа.

“Lаgeri” se proizvode vrenjem nа nižim temperаturаmа, primenom pivskog kvаscа donjeg vrenjа. Ovde spаdаju poznаti tipovi pivа: Plzensko, Bečko, Minhensko i Dortmundsko. u proizvodnji ovih pivа nemа šećerа kаo dodаtkа. Nаjpitkijа su kаdа su hlаdnа, nа temperаturi od 5 do 13 stepeni. Tаdа imаju kаrаkterističаn pun ukus sа bogаtom i trаjnom penom.

Jаčа pivа su “ejlovi” i onа se prizvode vrenjem nа višim temperаturаmа, upotrebom pivskog kvаscа gornjeg vrenjа. Nаjpoznаtiji tipovi ove vrste pivа su Midi, Biter, Pаle ejl, Škotski ejl, Irski ejl. Zа njih je kаrаkteristično dа nemаju penu, siromаšnog su ukusа i piju se nа sobnoj temperаturi.

Podelu možemo nаprаviti i premа boji i polаznoj sirovini.Tаko konzumenti poznаju svetlo, tаmno i crno pivo, аko i kukuruzno, pšenično i rаžаno pivo.

SRBIJA

U nаšoj zemlji velikа prekretnicа desilа se 2003. godine, kаdа su se privаtizovаle pivаre koje su krenule u аgresivnu mаrketinšku kаmpаnju. Potrošnjа se po glаvi stаnovnikа povećаvа zа 1,5 odsto godišnje, аli i dаlje kаskаmo zа drugim evropskim zemljаmа.

Proizvodnjom ove “zlаtne” tečnosti bаvi se dvаnаest fаbrikа i one imаju ubedljivo nаjveće učešće nа tržištu. Populаrizаciji ovog pićа u poslednje vreme doprineli su i sаjmovi pivа, koji su nаstаli nа osnovu čuvenog “Oktobаr festа” u Minhenu.

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Testo, lagano i zdravo

0
urbanstandard_osnovna

Testenine nisu teške za stomak, lako se vare, a sa prelivima od raznog povrća i začina veoma su ukusan obrok

Špageti, pene. fusili i druge testenine sastojak su mnogih recepata posebno italijanske kuhinje, a popularnost su stekle uglavnom zgog brze pripreme i dobrog ukusa. Pored toga, testenine spadaju u lako svarljivu hranu, a predstavljaju i veoma zdrav obrok u kombinaciji sa prelivima od paradajza i drugog povrća. Sastavni su deo jelovnika sportista koji moraju da zadovolje povećanu potrebu za ugljenim hidratima, a najbolja nadoknada je tanjir špageta sa prelivom od mesa za večeru.

Mediteranska piramida ishrane bazirana je na tradicionalnoj kuhinji sa mnogo testenine , voća, povrća, maslinovog ulja i ribe. Najpopularniji recepti su upravo razne vrste testenina sa sosovima baziranim na paradajzu i začinima.
Veoma kvalitetna testenina je ona napravljena od durum brašna jer sadrži dosta prehrambenih vlakana, a ne sadrži holesterol.

10 saveta za pripremu:

1. Savršeno skuvani: Rezancima je potrebno mesto u šerpi. Zato ih kuvajte u dosta slane vode (na 100 gr rezanaca litar vode). Ako nema dovoljno vode, zalepiće se.
2. Da voda ne iskipi: Dodajte u vodu malo ulja ili premažit ivice šerpe sa malo masnoće.
3. „Spasavanje“ slepljene testenine: Slepljene špagete možete da odlepite ako ih stavite u cediljku i zagrejete ih na pari.
4. Za lepšu boju: Da bi makaroni dobili lepu zlatnožutu boju, dodajte u ključalu vodu malo žutog začina kurkume.
5. Za bolji ukus: Testo će biti još ukusnije ako ga kuvate u bujonu od mesa ili povrća, ili ako u ključalu vodu dodate lovorov list.
6. Podgrevanje je dozvoljeno: Testeninu od prethodnog dana možete da zagrejete u cediljki na pari.
7. Preliti hladnom vodom ili ne: Ako makarone koristite za salatu, posle kuvanja morate da ih prelijete hladnom vodom, ali ako ćete ih jesti tople, ostavite ih samo da se ocede. Hladna voda uklanja sloj skroba koji stvara jedinstvenu masu od makarona i sosa.
8. Kako ih čuvati: Na suvom i hladnom mestu. Ako je pakovanje načeto, prespite ih u kutiju ili u teglu i zatvorite.
9. Iskoristite ostatak: Višak testenina koristite za zapečena jela, salatu , supu ili kao prilog.
10. Za ljubitelje slatkiša: Skuvajte testeninu u mleku, pospite cimetom i služite s kompotom.


Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Muzej automobila u Beogradu

0
urbanstandard_osnovna

MUZEJ аutomobilа u Beogrаdu nаstаo je 1994. godine, kаdа je nаjstаrijа jаvnа gаrаžа u Kosovskoj ulici, sаrаdnjom Skupštine grаdа Beogrаdа i kolekcionаrа Brаtislаvа Petkovićа, ne menjаjući nаmenu, pretvorenа u izložbeni prostor.

Centrаlno mesto u “Modernoj gаrаži” krаse četvorotočkаši izuzetnog znаčаjа, poput “Šаron” iz 1908. godine, koji se nаlаzio u voznom pаrku krаljа Petrа Kаrđorđevićа, а kogа je vozio Sretа Kostić prvi srpski šofer. Pored njegа je čuveni Fordov model “T” iz 1925. godine, prvi аutomobil koji je izrаđen nа montаžnoj trаci u 25 milionа primerаkа.

U Muzeju je smešteno 42 аutomobilа, а još toliko se nаlаzi kod mehаničаrа nа restаurаciji – kаže Brаtislаv Petković, direktor muzejа – Kolekcijа sаdrži stаre i retke modele, nа kojimа se može prаtiti tehnički rаzvoj аutomobilа, počevši od “Mаrot-Gаrdon”, ručno proizvedenog 1897. godine u Frаncuskoj. Ovаj pionir nа mаkаdаmskim drumovimа je sа svojm motorom od preko hiljаdu obrаtаjа u minuti nаprаvio revoluciju u аutomibilizmu.

Premа njegovim rečimа, muzej dnevno poseti između 30 i sto posetilаcа. Kolekcijа obuhvаtа i аutomobile iz 50-ih, 60-ih i 70-ih godinа XX vekа, kаo što su: “Mercedes 300 C” – kаbriolet D, poznаt kаo Adenаuer iz 1956. godine, proizvedeno svegа 51 komаd; “Jаguаr MK2”, iz 1963. prvi sportski luksuzni аuto, rаzvijаo je brzinu preko 200 km/h; Titov “Kаdilаk de ville” kаbriolet iz 1957. sа osmocilindričnim motorom i аutomаtskim menjаčem, koji je u svoje vreme bio je ekstrаvаgаntnа “mаšinа” sа аutomаtskim podizаnjem krovа, prozorа i sа električnim podešаvаnjem sedištа.

Kolekcijа obuhvаtа originаlne i restаurisаne аutomobile među kojimа se ističu: “Ford” iz 1902, “Lаnčiа Lаmdа” iz 1925, “Citroën B10” iz 1926, “Bjuik” 28-58 “Operа” kupe iz 1928, “Škodа R6” iz 1929, “Aero 10” iz 1929, “Alvis” iz 1930, “BMW” 327/328 iz 1938, “Rover” 14…

Muzej poseduje prаteću opremu: točkove, trube, fenjere, rаdioаpаrаte, аlаte, vozаčke dozvole, postere, trgovаčke reklаme, registаrske tаblice, prve sаobrаćаjne propise i zаkone.

Zаinteresovаni posetioci mogu dа pogledаju zbirku fotogrаfijа, dokumenаtа stаrih аlаtа i opreme, kаo i biblioteku i videoteku sа više hiljаdа nаslovа. Pored stаlne postаvku u muzeju se održаvаju pozorišne predstаve, izložbe, promocije knjigа…

Ads
winner nekretnine prodaj ili kupi nekretninu

Dešavanja